English
header Fina hr.jpg
 
OBJAVE.gif
 
KORISNI-LINKOVI.gif
OBJAVE ZA JAVNOST 2015.

MODEL OTPISA DUGA - PODACI O BROJU EVIDENTIRANIH I ODOBRENIH ZAHTJEVA ZA OTPISOM/ODGODOM DUGA

Zagreb, 31. prosinca 2015. - Putem stranice Registra otpisa duga vjerovnici unose podatke o zaprimljenim zahtjevima za otpust/otpis duga, a dužnici mogu pratiti status Zahtjeva za otpust/otpis duga kojega su podnijeli vjerovniku.

U Registru otpisa duga na današnji dan evidentirano je 25.168 zahtjeva, od čega su 17.586 odobrena (69,9%). Od navedenoga broja, 9.590 zahtjeva odnosi se na kategoriju dužnika B, od čega su 8.214 zahtjeva odobrena, a 10.015 zahtjeva odnosi se na dužnike koji su u zahtjevu naveli da ispunjavaju kriterije za kategoriju dužnika A, od čega su 9.372 zahtjeva odobrena. Odbijenih je zahtjeva 1.930, a nepotpunih ili onih koje su podnijeli dužnici koji ne zadovoljavaju kriterije iz članka 4. stavka 4. Protokola o postupku provedbe Sporazuma, je 5.563.

U postupku odlučivanja je 90 zahtjeva koji su evidentirani u Registru otpisa duga.

DEMANTIJ ČLANKA "KOGA SU BIROKRATI SPASILI OD STEČAJA?"

Zagreb, 30. prosinca 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Koga su birokrati spasili od stečaja?", koji je 29. prosinca 2015. godine objavljen u Slobodnoj Dalmaciji.

Dana 1. rujna 2015. godine na snagu je stupio novi Stečajni zakon (NN 71/2015), čijim odredbama su propisane određene obveze Financijske agencije, u vidu poduzimanja određenih radnji u predstečajnom i stečajnom postupku.

Odmah po stupanju Stečajnog zakona na snagu, za Finu su počeli teći rokovi u kojima je bila dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, odnosno zahtjev za pokretanje skraćenog stečajnog postupka (u daljnjem tekstu: prijedlozi/zahtjevi) i to, kako je zakonom propisano, na propisanom obrascu. Međutim, Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku (NN 107/2015), objavljen je tek 7. listopada 2015. godine, a na snazi je od 15. listopada 2015. godine.

Kako je Fina bila dužna prema navedenim odredbama pokrenuti stečajni postupak i prije donošenja Pravilnika o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku, prijedlozi/zahtjevi za stečaj koje je podnosila do stupanja Pravilnika na snagu, dostavljeni su na obrascu koji svojim sadržajem nije odgovarao onome koji je naknadno propisan te su sudovi za takve prijedloge/zahtjeve donosili rješenja kojima se isti odbacuju.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.10.2015.

Zagreb, 28. prosinca 2015. - U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 33,88 milijardi kuna ili 94,6% ukupnog duga građana, koji je 31. listopada 2015. godine iznosio 35,80 milijardi kuna. Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. listopada 2015. godine, prelazio je polovinu iznosa ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,6%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,5%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,6%, osiguravajućim društvima s 3%, leasing i factoring tvrtkama s 2,8%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. listopada 2015. godine bilo 83.588. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 131.246 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Usporedimo li navedene podatke sa stanjem od 31. prosinca 2014. godine, broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10 tisuća kuna, smanjen je za 5,8%, a iznos njihova duga za 6,2%.

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.10.2015.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.10.2105.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - STANJE 31.10.2015.

Zagreb, 21. prosinca 2015. – Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana prema stanju na dan 31. listopada 2015. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u županiji Grad Zagreb.

Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Čakovec, Rijeka, Velika Gorica, Zadar i Varaždin. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s 12,1% i Dugo Selo s 11,2% blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Benkovca, čiji prosječan dug iznosi 340 tisuća kuna, a slijede ih građani Čakovca s dugom od 339 tisuća kuna, Samobora s dugom od 218 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 206 tisuća kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.10.2015.

Tablica: Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.10.2015.

DEMANTIJ ČLANKA "ZA BLOKIRANE ĆE SE OTVORITI ZAŠTIĆENI RAČUN"

Zagreb, 15. prosinca 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Za blokirane će se otvoriti zaštićeni račun", koji je 12. prosinca  2015. godine objavljen u dnevnom listu "24 sata".

Odlukom Vlade o isplati jednokratnog novčanog primanja iz sredstava koja pripadaju Republici Hrvatskoj kao članu umirovljeničkog fonda (NN 112/15, u daljnjem tekstu: Odluka Vlade), utvrđeno je da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u daljnjem tekstu: HZMO, nakon 18. prosinca 2015. godine isplaćivati svojim korisnicima jednokratno novčano primanje (božićnica umirovljenicima).

Također, Odlukom o dopuni jednokratnog novčanog primanja iz sredstava koja pripadaju Republici Hrvatskoj kao članu umirovljeničkog fonda (NN 122/15), utvrđeno je da je "božićnica umirovljenicima", primanje koje je izuzeto od ovrhe.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.10.2015.

Zagreb, 14. prosinca 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. listopada 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,6%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,9%), Virovitičko-podravska (13,3%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%) te Osječko-baranjska županija (12,7%).

Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.10.2015.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 31.10.2015.

Zagreb, 9. prosinca 2015. - Prema stanju na dan 31. listopada 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje manji je u odnosu na stanje godinu dana ranije u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (9,8 milijardi kn), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.
 
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s 909 tisuća kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske županije sa 772 tisuće, Međimurske sa 731 tisuću, Ličko-senjske sa 696 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 666 tisuća te Dubrovačko-neretvanske županije sa 665 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova
 
Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 10.354, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 6.564 i građevinarstvo s 5.782 blokirana poslovna subjekta. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,4 milijarde kuna ili 25% duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva s 5,6 milijardi kuna duga ili 21,6%.


Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama i djelatnostima - 31.10.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.10.2015.

OBAVIJEST VEZANA ZA ISPLATU "BOŽIĆNICE UMIROVLJENICIMA"

Zagreb, 7. prosinca 2015. - Odlukom Vlade o isplati jednokratnog novčanog primanja iz sredstava koja pripadaju Republici Hrvatskoj kao članu umirovljeničkog fonda (NN 112/15, u daljnjem tekstu: Odluka Vlade), utvrđeno je da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, nakon 18. prosinca 2015. godine isplaćivati svojim korisnicima jednokratno novčano primanje (božićnica umirovljenicima).

Odlukom o dopuni jednokratnog novčanog primanja iz sredstava koja pripadaju Republici Hrvatskoj kao članu umirovljeničkog fonda (NN 122/15), utvrđeno je da je "božićnica umirovljenicima", primanje koje je izuzeto od ovrhe.

Kako bi se navedeno primanje zaštitilo od ovrhe, potrebno je da se Fini obrate samo oni korisnici "božićnice umirovljenicima" koji nemaju već ranije otvoren poseban račun ovršenika (zaštićeni račun), odnosno samo oni korisnici koji imaju otvoren poseban račun ovršenika, ali za primanje koje isplaćuje uplatitelj koji nije HZMO.

U slučajevima u kojima korisnik navedenog primanja već ima otvoren poseban račun za primanje koje isplaćuje HZMO, nije potrebno na već postojeći poseban račun evidentirati navedeno primanje.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA LISTOPAD 2015. GODINE

Zagreb, 7. prosinca 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. listopada 2015. godine, bilo je blokirano 42.706 poslovnih subjekata, što je za 1,4% manje u odnosu na rujan 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 25,65 milijardi kuna, što je za 3,1% manje nego u rujnu 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 9.913 poslovnih subjekata (18,8%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,28 milijardi kuna (14,3%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. listopada u blokadi je bilo 323.887 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 35,80 milijardi kuna ili 0,5% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1. 1. 2011. do 31. 10. 2015. godine zaprimljeno je 5.853.697 osnova, od čega se 30,07% odnosi na poslovne subjekte, a 69,93% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 97,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 27,6 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u listopadu 2015. godine smanjen je za 352,16 milijuna kuna, a broj dužnika za 72.

Informacija - listopad 2015.

PREGLED ZBIRNIH PODATAKA IZ SUSTAVA PREDSTEČAJNIH NAGODBI

Zagreb, 4. prosinca 2015. - U cilju što kvalitetnijeg informiranja javnosti o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, ovdje možete pratiti zbirne statističke podatke iz Fininog informacijskog sustava predstečajnih nagodbi.

Pregled sadrži kumulativne podatke za razdoblje od 01.10.2012. godine, kada je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/2012) stupio na snagu, do datuma navedenog u samom izvješću.

Izvješće sadrži pregled ukupnog stanja po sljedećim kategorijama:

  1. Zbirni pregled predmeta prema iznosu prijavljenih obveza
  2. Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba
  3. Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima
  4. Zbirni pregled broja predmeta za koje je sklopljena nagodba na trgovačkim sudovima
  5. Zbirni pregled broja predmeta prema području djelatnosti
  6. Zbirni pregled broja predmeta prema županijama

Pregled zbirnih podataka iz sustava predstečajnih nagodbi za razdoblje od 01.10.2012. do 04.12.2015.

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 30.9.2015.

Zagreb, 2. prosinca 2015. - Prema stanju na dan 30. rujna 2015. godine, od ukupno 21.256 blokiranih pravnih osoba, njih 18.598 ili 87,5% odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 17,73 milijarde ili 91,6% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 9.214 ili 60,1% radnika. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana, prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 2,91 milijardu, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,18 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 14,64 milijarde kuna.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokade kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 77% blokiranih pravnih osoba na koje se odnosi 74,5% iznosa neizvršenih osnova, krajem rujna 2015. godine nije imalo zaposlenih. Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb odnosilo se 8,23 milijarde kuna ili 46,4% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije sa 2,87 milijardi kuna duga, Primorsko-goranske sa 1,06 milijardi kuna, Zagrebačke sa 0,96 milijardi kuna te Istarske županije sa 0,90 milijardi kuna neizvršenih osnova.

Cijeli tekst: Kratka analiza blokiranih pravnih osoba 120 i više dana - po županijama - 30.9.2015.
Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 dana - po županijama - 30.9.2015.

REAGIRANJE NA MEDIJSKE OBJAVE VEZANE UZ POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE NAD DUŽNIKOM TLM ALUMINIUM d.d.

Zagreb, 1. prosinca 2015. - U cijelosti objavljujemo reagiranje na neistinite i neosnovane tvrdnje iznesene i objavljene u pojedinim tiskovinama i medijima, a vezano za postupanje nadležnog nagodbenog vijeća u postupku predstečajne nagodbe nad dužnikom TLM ALUMINIUM d.d.

Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisano je da nadležno nagodbeno vijeće podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad dužnikom u roku od 8 dana nakon izvršnosti rješenja o obustavi, ako postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka.

Člankom 5. stavkom 2. Stečajnog zakona (NN 71/15), propisano je da su stečajni razlozi nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

Nakon izvršnosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe nad dužnikom TLM ALUMINIUM d.d., uvidom u podatke kojima raspolaže, nagodbeno vijeće utvrdilo je da na strani dužnika ne postoji nesposobnost za plaćanje jer dužnik nema evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana, a isto nije raspolagalo niti ispravama na temelju kojih bi se moglo utvrditi da dužnik kasni s isplatom 3 ili više uzastopne plaće. Također, uvidom u financijske izvještaje koje je dužnik priložio u postupku, nagodbeno vijeće utvrdilo je da je imovina dužnika (730.895.628,00 kn - podaci iz bilance) veća od postojećih obveza (485.722.799,82 kn uključujući i razlučne vjerovnike - vidljivo iz rješenja o utvrđenju), iz čega proizlazi da na strani dužnika ne postoji niti prezaduženost kao stečajni razlog.

S obzirom da je nagodbeno vijeće utvrdilo da ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, isto nije imalo zakonske uvjete za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

U cijelosti su neosnovani i netočni navodi da je gospođa Svetlana Lazerević, predsjednica nagodbenog vijeća, odgovorna za nepokretanje stečajnog postupka nad društvom TLM ALUMINIUM d.d. Nagodbeno vijeće postupalo je sukladno zakonskim odredbama te nije bilo nikakvih nepravilnosti u radu nagodbenog vijeća.

Napominjemo da nagodbeno vijeće koje vodi postupak, pismena zaprimljena i donesena u postupku predstečajne nagodbe javno objavljuje na internetskim stranicama Fine, čime su ista dostupna zainteresiranoj javnosti, a sam postupak predstečajne nagodbe je javan i transparentan.

Ovakvim navodima narušeno je dostojanstvo, ugled i čast gospođe Svetlane Lazarević i Financijske agencije te se neopravdano i neosnovano dovodi u pitanje zakonitost i transparentnost postupka predstečajne nagodbe nad društvom TLM ALUMINIUM d.d.

POTPISAN UGOVOR O PILOT PROJEKTU USPOSTAVE SERVISA eNABAVE
Zagreb, 27. studenoga 2015. - U sjedištu Fine, Ulica grada Vukovara 70, danas je potpisan ugovor o pilot projektu uspostave servisa eNabave koji su potpisali Željko Pavić, član Uprave Fine, Mile Pavlić, predsjednik Uprave RIS d.o.o., Ivančica Franjković, zamjenica predstojnika Državnog ureda za središnju javnu nabavu i Danijel Ferić, predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije.

Riječ je o projektu koji je uz financijsku potporu Svjetske banke, razvila tvrtka RIS d.o.o., a napredan sustav Smart menadžmenta, pri čemu je eNabava jedan njegov dio, ako se primjenjuje, donosi značajne uštede. Istodobno se eliminira svaka mogućnost koruptivnih aktivnosti i razne vrste malverzacija u procesima nabave u državi. Također, prednost sustava je mogućnost kontrole koju mogu imati svi oni koji to zatraže, od zastupnika u Saboru do javnih medija i drugih. Takav sustav eNabave razvijen je i primjenjuje se u većini država EU i drugim naprednim državama.

Fina i RIS d.o.o. su zajednički dogovorili provedbu pilot projekta informatizacije nabave putem centraliziranog internet aplikativnog rješenja na resursima Fine i pomoću aplikacije RIS-a. Aplikacija bi bila ponuđena kao novi servis Fine na DATA CENTRE (u oblaku) putem interneta.

FINA NA MEĐUNARODNOJ ZNANSTVENOJ KONFERENCIJI "ZAPADNI BALKAN SUSREĆE EUROPSKU UNIJU: ZBIVANJA U GEOPROSTORNOJ DOMENI I ODRŽIVI RAZVOJ"

Zagreb, 27. studenoga 2015. - Financijska agencija je drugu godinu zaredom sudjelovala na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom "Zapadni Balkan susreće Europsku uniju: Zbivanja u geoprostornoj domeni i održivi razvoj" (The Western Balkans Meets the EU: Ongoings Inside Geodetic Domain and Sustainable Development), koja se na Geodetskom fakultetu održala 26. i 27. studenoga. 

Fina je na konferenciji prezentirala svoju ulogu kroz povijest: "Uloga Fine u podizanju kvalitete geoprostornih informacija"  – od osnivanja (SDK i ZAP) do danas, te svoj široki spektar poslovanja koji obuhvaća pružanje usluga za državu, poslovne banke, tvrtke, druge subjekte poslovnog života i građane. Također, na temelju dostupnih podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja kojeg vodi Fina, održana je prezentacija o udjelu žena poduzetnica u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava, s naglaskom na udio žena poduzetnica u geodeziji i geoinformatici.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 30.9.2015.

Zagreb, 20. studenoga 2015. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. rujna 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,9%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,7%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 9,4%, osiguravajućim društvima sa 3%, leasing i factoring tvrtkama sa 2,7%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,6% udjela, te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. rujna 2015. godine bilo 82.683. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 130.125 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2014. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 139.301, a iznos njihova duga 520,7 milijuna kuna, a prema stanju od 30. rujna o .g. dug je također manji i iznosi 483,5 milijuna kuna.

Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana (njih je 3.837), čiji dug iznosi više od milijun kuna s obzirom da je 30. rujna 2015. godine, njihov dug veći u odnosu na 31. prosinca 2014. godine, za 3,1 milijardu kuna. Ukupan dug toga skupa blokiranih građana iznosio je 18,83 milijarde kuna, od čega se na dug prema državi i jedinicama lokalne (regionalne) samouprave odnosilo 1,1 milijardu kuna.

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.9.2015.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.9.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - STANJE 30.9.2015.

Zagreb, 18. studenoga 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 30. rujna 2015. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,30%), Ličko-senjskoj (8,59%), Splitsko-dalmatinskoj (9,80%), Krapinsko-zagorskoj (9,96%) i Istarskoj županiji (9,98%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,61%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca i Benkovca, čiji prosječan dug iznosi 338 tisuća kuna, a slijede ih građani Samobora s dugom od 223 tisuće kuna te građani Svete Nedjelje s dugom od 203 tisuće kuna, dok su blokirani građani u preostalom 21-om gradu s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 66 tisuća kuna (blokirani građani Siska), do 179 tisuća kuna (blokirani građani Varaždina).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.9.2015.

Tablica: Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 30.9.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.9.2015.

Zagreb, 16. studenoga 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,6%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,7%), Virovitičko-podravska (13,2%), Bjelovarsko-bilogorska (12,9%) te Osječko-baranjska županija (12,6%).

Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 30.9.2015.

FINA NA VIRTUALNIM DANIMA KARIJERA I ZNANJA

Zagreb, 11. studenoga 2015. - Financijska agencija je u razdoblju od 21. do 28. listopada 2015. godine sudjelovala na Virtualnim danima karijera i znanja. Šesti regionalni sajam organizirali su vodeći portali za oglašavanje slobodnih radnih mjesta (MojPosao.net, Posao.ba i Infostud.com), s ciljem povezivanja poslodavaca i potencijalnih zaposlenika. Na virtualnim štandovima predstavilo se 25 uspješnih tvrtki i 5 edukativnih ustanova te je sajam u tjedan dana posjetilo preko 250.000 tražitelja posla. Posjetitelji su mogli pregledati ponude otvorenih radnih mjesta te putem chata komunicirati s izlagačima.

Finin štand izazvao je veliki interes te smo s 19.769 posjetitelja bili jedan od najposjećenijih izlagača na sajmu. Za vrijeme trajanja sajma također je prikupljen velik broj otvorenih ponuda za zaposlenje. Posjetitelji su putem chata mogli dobiti dodatne informacije o karijeri u Fini te su postavljali pitanja o mogućnostima zapošljavanja i stručnog osposobljavanja na području cijele Hrvatske, obavljanju stručne prakse, tijeku selekcijskog postupka, testiranju i mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Velik interes posjetitelja potvrđuje Finin imidž poželjnog poslodavca, koji ćemo i u budućnosti nastojati afirmirati neposrednom komunikacijom s potencijalnim kandidatima i sudjelovanjem na sličnim događanjima.

Kako je izgledao Finin virtualni štand, možete pogledati na linku: http://2015.dankarijera.com/#/hr/stand/view/137/

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 30.9.2015.

Zagreb, 10. studenoga 2015. - Prema stanju na dan 30. rujna 2015. godine, u odnosu na stanje godinu dana ranije, smanjen je broj blokiranih poslovnih subjekata za 10.089 (18,9%), a iznos neizvršenih osnova za plaćanje manji je za 3,87 milijardi kuna (12,8%). Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,1% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (10,1 milijarda kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15% (4 milijarde kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6,3% (1,7 milijardi kn), Istarske s udjelom od 5,8% (1,5 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,3% (1,4 milijarde kn).

Promatrano po djelatnostima, najveći iznosi blokade odnose se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,7 milijardi kuna, poslovne subjekte iz građevinarstva, 5,8 milijardi kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje te one iz područja prerađivačke industrije s 2,9 milijardi kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 10.545, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6.609 i građevinarstvo s 5.955 blokiranih poslovnih subjekata.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama i djelatnostima - 30.9.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.9.2015.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA RUJAN 2015.

Zagreb, 2. studenoga 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna 2015. godine, bilo je blokirano 43.327 poslovnih subjekata, što je za 4,1% manje u odnosu na kolovoz 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 26,46 milijardi kuna, što je za 0,9% manje nego u kolovozu 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 10.089 poslovnih subjekata (18,9%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 3,87 milijardi kuna (12,8%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna u blokadi su bila 320.952 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 35,61 milijardu kuna, ili 2,8% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 30.9.2015. godine zaprimljena je 5.748.841 osnova, od čega se 30,3% odnosi na poslovne subjekte, a 69,7% na građane. U istom razdoblju, ukupno je izvršeno 95,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 26,8 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u rujnu 2015. godine, smanjen je za 95,2 milijuna kuna, a broj dužnika za 65.

Informacija - rujan 2015.

PROJEKT E-GRAĐANI OSVOJIO PRVO MJESTO NA GLOBALNOM SUMMITU INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST

Zagreb, 29. listopada 2015. - Republici Hrvatskoj je, na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, dodijeljena prva nagrada za projekt e-Građani. Summit je održan 28. listopada u Mexico Cityju, na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih  usluga''.

Financijska agencija je sudjelovala kao partner u projektu e-Građani, u dijelu razvoja Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS-a) te na taj način pružila podršku Vladi RH u području uspostave jedinstvenog elektroničkog identiteta za sve građane Republike Hrvatske.

Projekt e-Građani građanima omogućava modernu, pojednostavljenu i ubrzanu komunikaciju s javnom upravom te unapređuje transparentnost javnog sektora u pružanju javnih usluga. Putem sustava e-Građani, dostupne su elektroničke usluge različitih tijela javne uprave, poput izvoda iz matične knjige rođenih ili vjenčanih.

Nagradu je u ime Vlade Republike Hrvatske preuzeo Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova i predsjednik Savjeta inicijative Partnerstvo za  otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, naglasivši da je riječ o nagradi koja je međunarodna potvrda sustavnog i predanog rada Vlade RH na otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti vlasti te uključivanju građana u oblikovanje javnih politika.

Gospodin Klisović istaknuo je da su nezavisni stručnjaci na summitu inicijative svrstali Hrvatsku među najuspješnije države u provedbi načela i ciljeva Partnerstva za otvorenu vlast.

„Akcijski plan Vlade i njegova provedba ocijenjeni su najvišim ocjenama, na čemu čestitam svima koji su dio ovog progresivnog napora. Uvjeren sam da će nas ovo motivirati da podignemo razinu rada javne vlasti na još višu razinu“, zaključio je gospodin Klisović.

Više o ulozi Fine na projektu e-Građani, pročitajte ovdje.

DEMANTIJ ČLANKA "NA DAN GUBE 300.000 KUNA, PA PRIJETE FINI TUŽBAMA"

Zagreb, 19. listopada 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Na dan gube 300.000 kuna, pa prijete Fini tužbama", objavljenog 13. listopada 2015. godine u Poslovnom dnevniku.

Navodi iz predmetnog teksta u potpunosti su neistiniti i netočni te je nedopustivo da se na ovakav način putem medija iznošenjem netočnih informacija vrši pritisak na tijelo koje vodi postupak predstečajne nagodbe, bez provjere navoda koji se iznose, iako su sva pismena u postupku javno objavljena te se mogu pronaći na web stranici http://predstecajnenagodbe.fina.hr iz kojih se može vidjeti tijek postupka.

Apsolutno je netočno da bi Fina, odnosno nagodbeno vijeće koje vodi postupak nad dužnikom TLM Aluminium d.d. industrija aluminijskih proizvoda, OIB: 82733440679, na bilo koji način odugovlačilo postupak, već je postupak i trajao maksimalnih 210 dana upravo zbog radnji samog dužnika. Naime, sam je dužnik podnio putem Nagodbenog vijeća zahtjev Savjetodavnom vijeću Ministarstva financija za produljenjem roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe. Savjetodavno vijeće Ministarstva financija je dana 7. srpnja 2015. godine odobrilo produženje roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe tako što je rok za provođenje postupka produžen za dodatnih 60 dana koji počinju teći od isteka roka od 120 dana od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Dužnik je dana 28. kolovoza 2015. godine ponovno podnio novi zahtjev Savjetodavnom vijeću Ministarstva financija za produljenjem roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe. Savjetodavno vijeće Ministarstva financija je dana 15. rujna 2015. godine odobrilo produženje roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe tako što je rok za provođenje postupka produžen za dodatnih 30 dana od dana odobrenja produženja roka postupka predstečajne nagodbe. Dakle, sva produljenja rokova za vođenje postupka, inicirao je sam dužnik, jer u slučaju da dužnik nije tražio produljenje rokova kako je navedeno, nagodbeno vijeće bi postupak bilo obustavilo još ranije, istekom 120, odnosno 180 dana od dana otvaranja postupka. Također, u postupku je dužnik svojim ponašanjem utjecao na tijek i duljinu vođenja postupka (više puta promijenio upravu i osobe ovlaštene za zastupanje, a čiji su zahtjevi i stav vezano uz postupak bili neusklađeni ili kontradiktorni, više puta tražio imenovanje drugih povjerenika u postupku, i sl.)

Također, 7. listopada, nakon održanog ročišta, Nagodbeno vijeće je u predmetu donijelo rješenje o obustavi postupka, koje je objavljeno na web stranici Fine dana 14. listopada 2015. godine. Naime, Nagodbeno vijeće je po utvrđenju zakonskih uvjeta za obustavu postupka donijelo odluku o obustavi postupka jer su se za to ispunili zakonski uvjeti (plan nije prihvaćen i istekao je rok za vođenje postupka), ali je zbog obveza i velikog broja predmeta i zakazanih ročišta u drugim predmetima, tekst odluke izradilo i objavilo 14.10.2015. godine, dakle u roku od 8 dana, što je razuman rok za izradu i otpravak (objavu) odluke u skladu s pravilima struke. Također, prije izrade i objave odluke o obustavi bilo je potrebno urediti i pripremiti tekst zapisnika s ročišta održanog 6. listopada, kako bi isti bio objavljen prije objave odluke o obustavi, a kako bi navedena pismena bila objavljena odgovarajućim kronološkim redom kojim su radnje u postupku i učinjene.

O svemu je usmeno obaviješten i dužnik, te mu je pojašnjeno da je zbog velikog broja zakazanih ročišta, neizvedivo odmah nakon ročišta objaviti zapisnik s ročišta i izraditi i objaviti odluku o obustavi postupka, ali da će odluka svakako biti objavljena u razumnom roku. Također, skrećemo pozornost da ovaj postupak, nakon isteka roka od 210 dana, nije moguće nastaviti, te nagodbeno vijeće niti nije moglo donijeti drugu odluku, osim onu o obustavi postupka.

Nije jasno na temelju čega autor teksta navodi "Iako odluka o produljenju predstečaja službeno nije donesena, da se on nastavlja, potvrđuje posljednje rješenje Finina vijeća kojim predsjeda Svetlana Lazarević", kada je iz tog rješenja objavljenog 7. listopada 2015. godine vidljivo da se radi o  odluci koja je donesena o prethodnom pitanju koje se postavilo na početku ročišta održanog 6. listopada, a na temelju koje je nagodbeno vijeće na ročištu i postupalo, a objavljen je samo pisani potpuni otpravak te odluke i iz rješenja je vidljivo da se rješenjem odlučuje samo o položaju razlučnog vjerovnika u odnosu na konkretnu tražbinu, što je utvrđeno na početku ročišta, a ne i o nastavku postupka nakon održanog ročišta. Nigdje u izreci tog rješenja nije utvrđeno da se postupak nastavlja, a riječi u obrazloženju tog rješenja "da se postupak nastavlja" znače da se postupak nastavlja (na ročištu je nastavljen u smislu da se je pristupilo glasovanju) u odnosu na novo stanje novoutvrđene tražbine, a rješenjem se čak i eksplicitno navodi (str. 3 rješenja) "Ovim rješenjem odlučeno je samo o konačnom utvrđivanju tražbina vjerovnika vezanog za prijavljeni, utvrđeni i osporeni dio tražbina, koji je promijenjen uvrštavanjem iznosa tražbine razlučnog vjerovnika". Dakle, radi se o odluci navedenoj u zapisniku o ročištu (str.4., odlomak 5) u kojoj se nagodbeno vijeće obvezalo donijeti (izraditi i objaviti tekst odluke u propisanoj formi) novo rješenje o utvrđivanju tražbina kojim će ažurirati novonastalo stanje tražbina te se istom ne odlučuje o nastavku postupka, niti je to moguće zbog proteka roka i ishoda ročišta.

Također, suprotno navodima iz članka, nagodbeno vijeće nije službenim putem zaprimilo nikakvu "prosvjednu notu" od strane dužnika pa stoga takvo nešto nije niti moglo biti objavljeno, niti je jasno što je to "prosvjedna nota" u postupku.

Također, navodi da predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske traži pomoć države u ishođenju dodatnih 60 dana za dogovor vjerovnika povodom čega je navodno stupio u kontakt s članovima Vlade RH, u potpunosti su irelevantni jer Vlada RH ne može svojim odlukama produljiti rok koji je zakonom propisan kao obvezujući u postupku, te se takvim neosnovanim i zlonamjernim navodima navodi čitatelje da pogrešno zaključe kako nagodbena vijeća ne provode postupak u skladu sa zakonom, ili da Vlada RH vrši nezakonit utjecaj na nagodbena vijeća u postupku, što je u potpunosti neistinito.

Također, zaključci autora "hipotetski bi, čini se, mogla prevagnuti da se vrijeme, sukladno zakonu,može kupiti", u potpunosti su neutemeljeni i očito izneseni isključivo zlonamjerno i s ciljem narušavanja ugleda Fine i nagodbenih vijeća koja vode postupke predstečajne nagodbe i povjerenja u zakonitost postupanja pri provođenju postupka predstečajne nagodbe. Iz navedenog teksta možemo zaključiti da je isključiva namjera teksta bila narušavanje ugleda i nanošenje štete Fini, posebice iz razloga jer je postupak predstečajne nagodbe u potpunosti transparentan i cijeloj javnosti su na uvid dostupna sva pismena u postupku te je autor, da je htio, mogao provjeriti i uvidom u javno objavljene dokumente utvrditi kako se postupak uistinu odvijao i koje radnje u postupku su poduzimane.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.8.2015.

Zagreb, 16. listopada 2015. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. kolovoza 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,7%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,6%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,5%, osiguravajućim društvima s 3%, leasing i factoring tvrtkama s 2,8%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,2% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. kolovoza 2015. godine bilo 82.303. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 128.176 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Usporedimo li navedene podatke sa stanjem od 31. prosinca 2014. godine, broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10 tisuća kuna, smanjen je za 8%, a iznos njihova duga za 7,8%, s osnove provedenih mjera iz Modela otpisa dugova.

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.8.2015.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.8.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.8.2015.

Zagreb, 13. listopada 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. kolovoza 2015. godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Velika Gorica, Zadar i Varaždin. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s 12% i Sisak s 10,5% blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Benkovca, čiji prosječan dug iznosi 342 tisuće kuna, a slijede ih građani Samobora s dugom od 227 tisuća kuna, Čakovca s dugom od 206 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 202 tisuće kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.8.2015.

Tablica: Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.8.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.8.2015.

Zagreb, 12. listopada 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,5%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,5%), Virovitičko-podravska (12,9%), Bjelovarsko-bilogorska (12,8%) te Osječko-baranjska županija (12,5%).

Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.8.2015.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 31.8.2015.

Zagreb, 6. listopada 2015. - Prema stanju na dan 31. kolovoza 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Međimurskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 872,79 tisuća kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 811,78 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 687,29 tisuća, Međimurske sa 661,78 tisuća te Dubrovačko-neretvanske sa 635,99 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj (257,36 tisuća kuna) i Šibensko-kninskoj županiji (279,92 tisuće kuna). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 591,13 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 10.966, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 6.896 i građevinarstvo sa 6.268 blokiranih poslovnih subjekata. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u djelatnosti poslovanja nekretninama (2,4 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,3 milijarde kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 6 milijardi kuna duga.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama i djelatnostima - 31.8.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.8.2015.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA KOLOVOZ 2015.

Zagreb, 30. rujna 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza 2015. godine, bilo je blokirano 45.167 poslovnih subjekata, što je za 2,8% manje u odnosu na srpanj 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 26,70 milijardi kuna, što je za 1,5% manje nego u srpnju 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 7.845 poslovnih subjekata (14,8%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 3,54 milijarde kuna (11,7%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza u blokadi je bilo 317.090 građana, što je za 3.529 građana (1,1%) manje nego u srpnju. Dug građana iz osnova iznosio je 34,63 milijarde kuna ili 1,6% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 31.8.2015. godine zaprimljeno je 5.641.136 osnova, od čega se 30,8% odnosi na poslovne subjekte, a 69,2% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 93,3 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 26,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u kolovozu 2015. godine smanjen je za 400,3 milijuna kuna, a broj dužnika za 70.

Informacija - kolovoz 2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.7.2015.

Zagreb, 18. rujna 2015. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. srpnja 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,2%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,3%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,6%, osiguravajućim društvima s 3%, leasing i factoring tvrtkama s 2,8%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,2% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. srpnja 2015. godine bilo 84.176. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 131.881 građanin blokiran zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana (njih je 3.718), čiji dug iznosi više od milijun kuna, s obzirom da je 31. srpnja 2015. godine, njihov dug veći, u odnosu na 31. prosinca 2014. godine, za 2 milijarde kuna. Ukupan dug toga skupa blokiranih građana iznosio je 17,76 milijardi kuna, od čega se na dug prema državi i jedinicama lokalne (regionalne) samouprave odnosilo 1,1 milijardu kuna, a od preostaloga iznosa duga od 16,66 milijardi kuna, 67% se odnosi na banke kao vjerovnike.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.7.2015.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.7.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.7.2015.

Zagreb, 14. rujna 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. srpnja 2015. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,35%), Ličko-senjskoj (8,69%), Krapinsko-zagorskoj (9,86%) i Istarskoj županiji (9,95%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,51%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 222 tisuće kuna, a slijede ih građani Čakovca s dugom od 204 tisuće kuna, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 65 tisuća kuna (blokirani građani Siska), do 199 tisuća kuna (blokirani građani Svete Nedjelje).

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.7.2015.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.7.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.7.2015.

Zagreb, 11. rujna 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. srpnja 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,5%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,6%), Virovitičko-podravska (13,1%), Bjelovarsko-bilogorska (12,9%) te Osječko-baranjska županija (12,6%).

Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.7.2015.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 31.7.2015.

Zagreb, 9. rujna 2015. - Prema stanju na dan 31. srpnja 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Međimurskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Virovitičko-podravskoj i Zadarskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 37,4% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (10,2 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15,5% (4,2 milijarde kn), Istarske s udjelom od 6,7% (1,8 milijardi kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6,4% (1,7 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,6% (1,5 milijardi kn).

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 11.301, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 7.137 i građevinarstvo sa 6.478 blokiranih poslovnih subjekata. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,4 milijarde kuna ili 23,5% duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 6 milijardi kuna duga ili 22,3%.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama i djelatnostima - 31.7.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.07.2015.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA SRPANJ 2015.

Zagreb, 7. rujna 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. srpnja 2015. godine, bilo je blokirano 46.447 poslovnih subjekata, što je za 1,5% manje u odnosu na lipanj 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 27,12 milijardi kuna, što je za 2,3% manje nego u lipnju 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 6.970 poslovnih subjekata (13%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4 milijarde kuna (12,8%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. srpnja u blokadi je bilo 320.619 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 34,10 milijardi kuna ili 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 31.7.2015. godine zaprimljeno je 5.577.287 osnova, od čega se 31% odnosi na poslovne subjekte, a 69% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 92,8 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 25,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u srpnju 2015. godine smanjen je za 443,9 milijuna kuna, a broj dužnika za 231. 

Informacija - srpanj 2015.

DEMANTIJ ČLANKA "U KAMPANJI NITKO NE SPOMINJE FINU KOJA BEZ SUDA PROVODI OVRHE"

Zagreb, 2. rujna 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "U kampanji nitko ne spominje Finu koja bez suda provodi ovrhe", objavljenog 31. kolovoza 2015. u Večernjem listu.

Navodi iz predmetnog teksta u potpunosti su neistiniti i zlonamjerni, a s obzirom da se pri provedbi ovrhe radi o poslu koji je od općedruštvenog značaja, u potpunosti su protivni javnom interesu i usmjereni na uznemiravanje građana. Širenjem ovakvih neistinitih informacija šteti se cijelom društvu - građani se dovode u zabludu, nepotrebno se izaziva strah, što dovodi do potpuno neutemeljenog i neopravdanog nepovjerenja građana u pravni sustav Republike Hrvatske.

Financijska agencija provodi ovrhu na novčanim sredstvima po računima kod banaka, na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Ovršnog zakona, počevši od 1. siječnja 2011. godine i u postupku provedbe ovrhe ne postupa samovoljno i arbitrarno, već isključivo prema strogo formalnim odredbama navedenih zakona. Normativno, ovršni sustav je uspješan primjer efikasnog i sigurnog funkcioniranja unutar hrvatskog ovršnog pravnog sustava, o čemu će se složiti svi koji su upućeni u postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Republika Hrvatska je upravo zbog uspješnosti sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima dobila pohvale od strane većine europskih država i Europske unije.

U svim zemljama Europske unije može se provesti ovrha na novčanim sredstvima ovršenika po računu, odnosno ne postoji razlog iz kojega se ovrha ne bi trebala ili smjela provoditi na novčanim sredstvima po računu ovršenika kako bi se naplatilo dugovanje koje ovršenik nije dobrovoljno podmirio, osim ako se radi o novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe (npr. dječji doplatak, porodiljna naknada, dio plaće i sl.).

Netočan je navod da u „zapadnim državama“ ne postoji institucija poput Financijske agencije, s obzirom da u većini zemalja Europske unije postoje posebne pravne ili fizičke osobe, zadužene za provedbu ovrhe, a u nekim europskim zemljama postoje institucije koje imaju sličnu ulogu kao Financijska agencija samo s puno većim opsegom ovlasti u području prisilne naplate dugovanja. Tako npr. Švedska, koja je poznata po visokoj razini socijalnih prava građana, ima Kronofogden – državnu agenciju za prisilnu naplatu, koja ne samo da je ovlaštena provoditi ovrhu na bankovnim računima, nego i na dohotcima i drugoj imovini dužnika ali i određivati dužniku s kojim sredstvima smije raspolagati, provoditi iseljenja, donositi osnove za plaćanje te poduzimati brojne druge radnje radi naplate dugovanja.

Nadalje, potpuno je neistinit i apsurdan navod autora članka da Financijska agencija: „…bez sudske odluke provodi ovrhe i blokade…“. Financijska agencija provodi ovrhu na temelju ovršnih isprava – osnova za plaćanje. Osnove za plaćanje su u pravilu ili zadužnice, ili obračuni plaće koje dužnici sami izdaju i pristaju da se iste dostave izravno na ovrhu, ili se radi o pravomoćnim i ovršnim sudskim odlukama i odlukama nadležnih tijela za koje dužnici znaju da, ako ne plate ono što je odlukom utvrđeno, ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu, bilo na novčanim sredstvima kod Fine, bilo pred sudom na drugoj imovini dužnika.

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima po računu koju provodi Fina u potpunosti je transparentna i ovršenik može uvijek u Fini dobiti sve podatke koji se tiču provedbe ovrhe po njegovim računima.

Također, od ovrhe su uvijek izuzeti računi koji su otvoreni radi primanja novčanih sredstava koja su na temelju zakona izuzeta od ovrhe.

Ovrha na novčanim sredstvima, kao i svaka druga ovrha, neugodna je za dužnika, ali je izravna posljedica dužnikovog neplaćanja obveza. Kada provodi ovrhu na novčanim sredstvima, Fina je provodi brzo, sigurno i s najmanjim troškovima za ovršenika, pogotovo usporedivši ovršne postupke na drugim predmetima, a sve s ciljem da se neugodni posao ovrhe obavi na što manje neugodan način za ovršenika. Dugovanja se moraju plaćati, i ovrha je, na žalost nužna, kako bi se vjerovniku omogućila naplata onoga što mu dužnik duguje, u slučaju kada dužnik ne želi dobrovoljno podmiriti svoje dugovanje.

Važno je napomenuti da su skroz do 2011. godine, ovrhu na novčanim sredstvima po računu provodile banke na vrlo sličan način, samo što tada ovrha na novčanim sredstvima po računu nije bila toliko učinkovita, iz razloga što nije postojao jedinstveni sustav provođenja ovrhe.

Bitno je za napomenuti da Fina ovrhu provodi isključivo pod uvjetima i na način propisan zakonom i predstavljanje ovrhe na novčanim sredstvima nečime što se neopravdano događa i prijeti nedužnim građanima i poduzetnicima nedopustivo je i šteti društvu u cjelini, izazivajući nepotreban i neosnovan strah građana.

U više od pola stoljeća rada, Fina je više nego opravdala svrhu svoga postojanja, očito tako dobro da nekima smeta.

Ovim putem željeli bismo podsjetiti kako Fina svoju današnju ulogu i poslovni položaj, prije svega, može zahvaliti uspješnom poslovnom modelu koji joj je omogućio da se prilagodi novom sustavu platnog prometa i tržištu ponudi usluge koje treba. Fina danas, zahvaljujući komercijalnim ugovorima sa svim hrvatskim bankama, pruža usluge platnog prometa u ime i za račun tih banaka velikom broju poslovnih klijenata i građana. Hrvatski građani još uvijek znaju da je u Fini najjeftinije platiti račune na klasični način. To su potvrdila i neovisna istraživanja.

Autoru članka kao da smeta činjenica da Fina zapošljava toliki broj ljudi (3.157 zaposlenika, a ne 4.000 kako se navodi u članku) koji osiguravaju funkcioniranje bitnih funkcija na razini cijele zemlje te pružaju čitav niz komercijalnih usluga i zahvaljujući tome uredno primaju plaće i planiraju svoju budućnost. Naglasili bismo kako su Finini zaposlenici izuzetno vrijedni i svoj posao rade transparentno i korektno, zarađujući sami svoje plaće, jer Fina nije korisnik državnog proračuna.

Fina za državu radi one poslove u kojima se prepoznaju mogućnosti potencijala Fine i koji su poslovi u pravilu od općeg društvenog interesa i trebaju se učiniti na efikasniji i isplativiji način. Također, Fina sudjeluje u stvaranju korisnih baza podataka, koje su izuzetno bitne za funkcioniranje jedne uređene države, a koje koriste građani, poduzetnici, institucije i cijela društvena zajednica. Zar je i to nepotrebno?

Upravo zbog toga poručujemo, bit ćemo još sposobniji i efikasniji. I nadalje ćemo se profilirati kao društveno odgovorna agencija koja će poslovati na tržišnim principima, ali i biti partner svome vlasniku u provođenju najzahtjevnijih projekata od općeg interesa.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 30.6.2015.

Zagreb, 31. kolovoza 2015. – U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 31,70 milijardi kuna ili 94,3% ukupnog duga građana, koji je 30. lipnja 2015. godine iznosio 33,61 milijardu kuna. Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. lipnja 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,4%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,4%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,6%, osiguravajućim društvima s 3%, leasing i factoring tvrtkama s 2,8%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,3% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. lipnja 2015. godine bilo 84.759. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 132.541 građanin blokiran zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Usporedimo li navedene podatke sa stanjem od 31. prosinca 2014. godine, broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10 tisuća kuna, smanjen je za 6.760 (4,9%), a iznos njihova duga također je smanjen, s 520,67 milijuna kuna na 493,63 milijuna kuna ili za 5,2%.

Promatramo li broj građana čiji dug iznosi do 25.000 kuna, prema stanju od 30. lipnja ove godine, tih je građana 7.543 manje u odnosu na stanje od 31. prosinca 2014. godine, a njihov je dug također manji i to za iznos od približno 40 milijuna kuna. U razdoblju od prosinca 2014. do lipnja ove godine, najviše je porastao broj građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a manji od 500.000 kuna. Njih je više za 2.992, a iznos njihova duga veći je za 497 milijuna kuna.   

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.6.2015.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.6.2015. s usporedbom stanja 31.12.2014. 

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 30.6.2015.

Zagreb, 28. kolovoza 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 30. lipnja 2015. godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Velika Gorica, Zadar i Varaždin. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 221 tisuću kuna, a slijede ih građani Čakovca s dugom od 203 tisuće kuna.

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.6.2015.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 30.6.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.6.2015.

Zagreb, 27. kolovoza 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,6%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,5%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,6%), Virovitičko-podravska (13%), Bjelovarsko-bilogorska (12,9%) te Osječko-baranjska županija (12,6%).

Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 30.6.2015.

DEMANTIJ ČLANKA "FINA NIJE DRŽAVNA VEĆ PRIVATNA AGENCIJA, NELEGALNO HRVATIMA OTIMAJU NOVAC!"

Zagreb, 19. kolovoza 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "FINA nije državna već privatna agencija, NELEGALNO HRVATIMA OTIMAJU NOVAC!", objavljenog 19. kolovoza 2015. na portalu dnevno.hr.

Navodi iz predmetnog članka u potpunosti su neistiniti i netočni, a s obzirom da se pri provedbi ovrhe radi o poslu koji je od općedruštvenog značaja, u potpunosti su protivni javnom interesu i usmjereni na uznemiravanje građana. Širenjem ovakvih neistinitih informacija šteti se cijelom društvu - građani se dovode u zabludu, nepotrebno se izaziva strah, što dovodi do potpuno neutemeljenog i neopravdanog nepovjerenja građana u pravni sustav Republike Hrvatske.

Netočna je i neistinita tvrdnja da Financijska agencija (Fina) koristi krivotvorene pečate, iako nije jasno gdje i na kojim točno dokumentima je prema navodu autora Fina koristila krivotvoreni pečat, ali sa sigurnošću tvrdimo da Fina u svom radu koristi isključivo službene pečate Fine. Fina je pravna osoba koja je osnovana na temelju Zakona o Financijskoj agenciji (Narodne novine 117/2001, 60/2004, 42/2005) i kao takva je upisana u Sudski registar koji je javan i javno dostupan svima. Osnivač Financijske agencije je Republika Hrvatska.

Zakonom o Financijskoj agenciji propisano je da Nadzorni odbor donosi Statut Fine uz suglasnost Vlade RH, a odredbom čl. 6. Statuta, koji je deponiran i u Sudskom registru, propisano je sljedeće: "Uprava Agencije svojom odlukom određuje oblik, veličinu, izgled, broj i način upotrebe pečata i žiga." Pečat koji u radu koristi Fina, identičan je onome iz odluke Uprave po obliku, veličini i izgledu te je tako u potpunosti u skladu s pravilima.

Također, iz navoda autora: "No, budući da koriste ilegalan, odnosno krivotvoren pečat - bez hrvatskog grba, njihova rješenja su nevažeća", razvidno je da autor ne samo da tekst piše zlonamjerno, već nije niti upoznat s time na koji način Fina provodi ovrhu. Naime, Fina nije ovlaštena donositi niti donosi bilo kakva rješenja u ovršnom ili drugom sudskom postupku, pa nije jasno niti na kojem bi to rješenju takav "ilegalan" pečat mogao biti otisnut.

Netočan je također i navod da Fina nije, iako je imala sudsku odluku kojom je naloženo plaćanje kazne, po računima gospođe Šota provela ovrhu iz razloga jer je ista zaprijetila Fini "da će ih tužiti Višem europskom sudu". Fina nikada nije zaprimila odluku suda koju gospođa Šota navodi, a kojom joj je naloženo plaćanje kazne u postupku u navedenom iznosu od 5.000,00 kn, nego je zaprimila jedino reklamaciju kojom gospođa Šota zahtijeva neprovođenje ovrhe po odluci koju navodi u zahtjevu. Međutim, kako Fina nije nikada zaprimila tu ovrhu, logično je da ista nije mogla biti niti provedena, a nemamo saznanja niti je li takva odluka uistinu i postoji.

Isto tako, gospođa Šota izjavljuje: "Pozivam stoga i druge građane da učine isto te da ne priznaju rješenja Fine o ovrhama, jer su ta rješenja nelegalna, budući da su ovjerena krivotvorenim pečatom", iako Fina nikada ne donosi rješenja o ovrsi jer za to nije ovlaštena, pa nije jasno niti što je gđa. Šota s ovom izjavom htjela poručiti.

Iz sadržaja i tona navedenog teksta, možemo zaključiti da mu je jedina svrha uznemiravanje i zastrašivanje građana, nanošenje štete i narušavanje ugleda pravosudnog sustava i Fine, a time narušavanje javnog poretka i pravne sigurnosti u državi jer su svi navodi u tekstu ne samo neistiniti nego elementarno netočni, apsurdni i zlonamjerni.

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 30.6.2015.

Zagreb, 19. kolovoza 2015. - Prema stanju na dan 30. lipnja 2015. godine, od ukupno 22.754 blokirane pravne osobe, njih 19.646 ili 86,3% odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 19,18 milijardi ili 94,2% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 10.139 ili 58% radnika. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu), iznosi 3,17 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,20 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 15,81 milijardu kuna.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 76,8% insolventnih pravnih osoba sa 75% iznosa neizvršenih osnova nije krajem lipnja 2015. godine imalo niti jednog zaposlenog.

Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb odnosilo se 9,01 milijarda kuna ili 47% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2,97 milijardi kuna duga te Istarske i Primorsko-goranske županije s 1,16 milijardi kuna neizvršenih osnova.

Cijeli tekst: Kratka analiza blokiranih pravnih osoba 120 i više dana - po županijama - 30.6.2015.

Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 dana - po županijama - 30.6.2015.

DEMANTIJ ČLANKA "MI SMO PRED BANKROTOM, A FINA ŠTITI BTP OD OVRHE“

Zagreb, 17. kolovoza 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Mi smo pred bankrotom, a Fina štiti BTP od ovrhe", objavljenog 17. kolovoza 2015. godine u tiskovini Slobodna Dalmacija.

Navodi iz predmetnog članka u potpunosti su neistiniti i netočni, a s obzirom da se pri provedbi ovrhe radi o poslu koji je od općedruštvenog značaja, u potpunosti su protivni javnom interesu i usmjereni na uznemiravanje građana. Širenjem ovakvih neistinitih informacija šteti se cijelom društvu - građani se dovode u zabludu, nepotrebno se izaziva strah, što dovodi do potpuno neutemeljenog i neopravdanog nepovjerenja građana u pravni sustav Republike Hrvatske.

Naime, predmetnim člankom zlonamjerno se i neistinito navodi da Fina namjerno i protuzakonito ne provodi ovrhu na teret trgovačkog društva BTP d.d. iz Betine, a na temelju osnove za plaćanje dostavljene od strane Turističke zajednice mjesta Betina, navodeći posebice "Netko u Fini je očito, tvrdi Jakovčev, naumio zaštititi BTP od ovrhe pod svaku cijenu, pa ako treba, i gašenjem TZ-a Betine", što je apsurdno i besmisleno. Isto tako, iako iz teksta proizlazi da je Zahtjev za izravnu naplatu Turističke zajednice mjesta Betina bio neuredan te je više puta vraćan ovrhovoditelju, zaključuje se da je to iz razloga što Fina "štiti BTP od ovrhe".

Situacija je upravo obrnuta - ovrhovoditelj Turistička zajednica mjesta Betina više je puta dostavio Zahtjev za izravnu naplatu i osnovu za plaćanje - rješenje Carinske uprave koji ne ispunjava uvjete za provedbu ovrhe izravnom naplatom kod Fine te je ovrhovoditelj trebao učiniti sljedeće: ishoditi ispravljeno rješenje i takvo dostaviti Fini uz popunjen zahtjev za izravnu naplatu, ili ići s prijedlogom za ovrhu na sud na temelju postojećeg rješenja. Koliko nam je poznato, ovrhovoditelj ništa od navedenog do sada nije učinio, iako je, da je poduzeo radnje koje zakon propisuje, ovrhu već mogao provesti te je neprovođenje ovrhe isključivo krivnja ovrhovoditelja.

Naime, odredbe Ovršnog zakona vrijede jednako za sve - i za građane i za pravne osobe, a time i za Turističku zajednicu grada Betine. Da je građanin dostavio odluku u kojoj je pogrešno ili nejasno određeno kome treba isplatiti sredstva po odluci, osnova za plaćanje također bi mu bila vraćena, pa nije jasno iz kojeg razloga bi vrijedila druga pravila za Turističku zajednicu općine Betina. Ovrhovoditelj može uvijek, kada mu Fina vrati osnovu za plaćanje jer na temelju nje ne može provesti ovrhu, temeljem Finine potvrde, a u skladu s odredbom čl. 211. Ovršnog zakona, od suda zatražiti određivanje ovrhe nakon čega sud rješenje o ovrsi dostavlja Fini. U ovom slučaju ovrhovoditelj to nije učinio te je očito da nije poduzeo pravne radnje koje je trebao poduzeti, ukoliko želi na temelju isprave kojom raspolaže provesti ovrhu na računima dužnika kod banke.

Ovrha je strogo formalan postupak i Fina nije ovlaštena tumačiti ili utvrđivati činjenice sadržane u ovršnoj ispravi ili ih mijenjati. Kako je u konkretnom slučaju u rješenju navedeno da je dužnik dužan uplatiti iznos jednoj osobi, a navodi se broj računa druge pravne osobe, logično je da zbog kontradiktorne izreke Fina nije mogla provesti ovrhu. Činjenica da se ovdje radi o Turističkoj zajednici mjesta Betina i računu Državnog proračuna nije ovdje od utjecaja jer se pravila odnose jednako na sve stranke u postupku, pa tako ne može biti iznimke niti kada se radi o Turističkoj zajednici.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 30.6.2015.

Zagreb, 11. kolovoza 2015. - Prema stanju na dan 30. lipnja 2015. godine, najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja grada Zagreba, na koje se odnosilo 38% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (10,5 milijardi kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,4% (4 milijarde kn), Primorsko-goranske s udjelom od 7,4% (2 milijarde kn), Istarske s udjelom od 6,6% (1,8 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,6% (1,6 milijardi kn).

Promatrano po djelatnostima, najveći iznosi blokade odnose se podjednako na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo i poslovne subjekte iz područja građevinarstva, 6,3 milijarde kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje te one iz područja prerađivačke industrije s 3,3 milijarde kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 11.470, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 7.259, građevinarstvo sa 6.567 i prerađivačka industrija s 5.031 blokiranim poslovnim subjektom.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova po županijama i djelatnostima - 30.6.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.06.2015.

DEMANTIJ ČLANKA "DOK SE FINA I SUDOVI IGRAJU, VJEROVNICI NE MOGU DO NOVCA"

Zagreb, 7. kolovoza 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Dok se Fina i sudovi igraju, vjerovnici ne mogu do novca", objavljenog 6. kolovoza 2015. godine u tiskovini Poslovni dnevnik.

Kod provedbe ovrhe, Fina je dužna pridržavati se strogo formalnih odredbi propisa koji uređuju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima te ne može praviti iznimku niti kod predstečajnih nagodbi, kao niti kod drugih sudskih nagodbi, već je dužna postupati na način kako to propisuje zakon.

Naime, predmetni problem koji se u praksi pojavio, nastao je zbog odredbe Ovršnog zakona koja uređuje postupak izravne naplate.

Predstečajna nagodba, po svojoj prirodi je sudska nagodba, i za nju vrijede ista pravila kao i za svaku drugu sudsku nagodbu i pravomoćnu presudu. Odredbom članka 209. Ovršnog zakona, od 15. listopada 2012. godine, omogućeno je da se između ostalih, i sudske nagodbe i presude mogu direktno dostaviti u Finu radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, bez potrebe za provođenjem ovršnog postupka. Međutim, kako je izravna naplata iznimka od neprovođenja ovršnog postupka, a samom sudskom nagodbom nije određena ovrha, nužno je da sudska (predstečajna) nagodba zadovoljava sve one uvjete koji su propisani Ovršnim zakonom, a jedan od tih uvjeta je upravo i potvrda o ovršnosti tražbine iz nagodbe (čl.209.st.1. Ovršnog zakona). Također, treba napomenuti da problem nije bio nerješiv jer je ovrhovoditelj nakon što ga je Fina obavijestila o nemogućnosti provedbe ovrhe mogao zatražiti od suda donošenje rješenja o ovrsi na temelju sklopljene nagodbe (čl.211. Ovršnog zakona) koje bi sud odmah po donošenju dostavio Fini na provedbu, a što je redovan postupak u slučaju kada Fina ne može na temelju isprave iz čl.209.st.1. Ovršnog zakona provesti ovrhu. Točno je da je Ministarstvo pravosuđa naknadno izdalo stručno mišljenje da Fina treba provesti ovrhu i na temelju sudske (predstečajne) nagodbe ako i na njoj nije iskazana potvrda ovršnosti, ako sadrži ostale propisane elemente, te Fina po takvom mišljenju postupa.

Nadalje, izravna naplata po čl.209. Ovršnog zakona (ovršne isprave kojima nije određena ovrha) se provodi na način da kada Fina zaprimi zahtjev za izravnu naplatu, sredstva odmah plijeni i prenosi ih na račun ovrhovoditelja protekom roka od 60 dana, ako ne primi drugačiju odluku suda. Rok od 60 dana nužan je kako bi se ovršeniku omogućilo ulaganje pravnih sredstava na provedenu ovrhu (čl. 210. Ovršnog zakona), odnosno adekvatna pravna zaštita koju bi imao da je vođen ovršni postupak pred sudom. Nije točno da ovrhovoditelj ne zna hoće li tražbina biti namirena, jer od Fine u svako doba može zatražiti potvrdu jesu li i u kojem iznosu sredstva zaplijenjena i/ili prenesena, a ako sud ne donese odluku o odgodi ili proglašenju ovrhe nedopuštenom, unaprijed mu je poznat i točan datum kojega će biti izvršen prijenos zaplijenjenih sredstava na njegov račun (61. dan od dana primitka).

Također, valja napomenuti da do 15. listopada 2012. godine ovakav način ovrhe izravnom naplatom - bez određivanja ovrhe pred sudom na temelju sudske ili upravne odluke ili nagodbe, nije bio moguć jer je vjerovnik morao pokrenuti pred sudom ovršni postupak te da je današnji način provedbe ovrhe izravnom naplatom, i uz 60 dana odgode prijenosa, višestruko jednostavniji i brži za vjerovnike, tako da nije jasno u konkretnom primjeru na temelju čega vjerovnik smatra rok za prijenos od 60 dana predugim, kada je prema ranijem zakonskom rješenju valjalo čekati po nekoliko mjeseci ili godina na donošenje rješenja o ovrsi i potom još dodatnih 30 dana od primitka u banku na prijenos sredstava. Također, ako je nagodbom određeno da na tražbinu teče kamata do isplate, vjerovnik ima pravo i na kamatu do dana isplate na račun, dakle i za tih 60 dana.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA LIPANJ 2015.

Zagreb, 31. srpnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2015. godine, bilo je blokirano 47.175 poslovnih subjekata, što je za 1,7% manje u odnosu na svibanj 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 27,77 milijardi kuna, što je za 1,1% manje nego u svibnju 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 6.986 poslovnih subjekata (12,9%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 3,6 milijardi kuna (11,5%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja u blokadi je bilo 320.214 građana, što je za 2.488 građana (0,8%) manje nego u svibnju. Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna, ili 0,9% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 91,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 25,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u lipnju 2015. godine, smanjen je za 145,8 milijuna kuna, a broj dužnika za 44.

Informacija - lipanj 2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.5.2015.

Zagreb, 22. srpnja 2015. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. svibnja 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,5%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,5%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 9,6%, osiguravajućim društvima sa 3%, leasing i factoring tvrtkama sa 2,8%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,6% udjela, te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,3% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. svibnja 2015. godine bilo 86.094. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 136.008 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.5.2015.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.5.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.5.2015.

Zagreb, 17. srpnja 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. svibnja 2015. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,64%), Ličko-senjskoj (8,92%) i Krapinsko-zagorskoj županiji (9,96%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,58%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 207 tisuća kuna, a slijede ih građani Čakovca s dugom od 201 tisuću kuna, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 64 tisuće kuna (blokirani građani Siska), do 192 tisuće kuna (blokirani građani Svete Nedjelje).

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.5.2015.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.5.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.5.2015.

Zagreb, 14. srpnja 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. svibnja 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,6%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,7%), Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska (13,1%) te Osječko-baranjska županija (12,7%).

Pregled blokliranih građana po županijama - 31.5.2015.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 31.5.2015.

Zagreb, 10. srpnja 2015. - Prema stanju na dan 31. svibnja 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Međimurskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 876,23 tisuće kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 699,06 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 653,68 tisuća, Međimurske sa 643,83 tisuće te Dubrovačko-neretvanske sa 642,25 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Šibensko-kninskoj (251,63 tisuće kuna) i Požeško-slavonskoj županiji (271,42 tisuće kuna).

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 11.630, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 7.407 i građevinarstvo sa 6.622 blokirana poslovna subjekta. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u djelatnosti poslovanja nekretninama (2,3 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,4 milijarde kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 6,3 milijarde kuna duga.

Pregled neizvršenih osnova po županijama i djelatnostima - 31.5.2015.

Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.5.2015.

DEMANTIJ ČLANKA "OVRHE: 10 PROBLEMA KOJE NISTE OČEKIVALI"

Zagreb, 7. srpnja 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Ovrhe: 10 problema koje niste očekivali", objavljenog 6. srpnja 2015. godine u tiskovini 24 sata.

U navedenom članku iznesene su neistinite tvrdnje kako slijedi:

  1. "Minus" ne znači da ovršenik ima novčana sredstva na računu, već je "minus" okvirni kredit kojeg je banka odobrila, a  koji klijent može (ali i ne mora) koristiti (konzumirati) ako želi. Ako bi se ovrhom naplatila sredstva iz minusa, to bi značilo da je Fina ili banka za ovršenika podignula kredit radi naplate ovrhe, što svakako nije ovlaštena. Zabrana automatske naplate iz minusa ustanovljena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je stupio na snagu 15.10.2012. godine, isključivo u interesu ovršenika.
  2. Svaki ovršenik može tražiti otvaranje posebnog računa (nije jasno zašto se navodi skrbnički račun, kada se ne radi o skrbničkom računu već računu samog ovlaštenika) i prije provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Kako je provedba ovrhe na novčanim sredstvima posljednji korak u postupku u kojem se ostvaruje tražbina, ovršenik je već prethodno upoznat s time da ovrhovoditelj može protiv njega pokrenuti ovrhu, jer je prije svake provedbe ovrhe proveden odgovarajući postupak u kojem je sudjelovao ovršenik, a u kojem je nastala osnova za plaćanje (parnični, ovršni i sl.).
  3. Nije točno da se račun izuzet od ovrhe može otvoriti tek nakon blokade računa, a sukladno navedenom pod točkom 2.
  4. Nije točno niti je ikada bilo točno da se ovrha ne može provesti na sredstvima u stranoj valuti. Fina kod provedbe ovrhe izdaje naloge svim bankama da prenesu s bilo kojeg računa ovršenika sredstva za ovrhu, bez obzira u kojoj valuti ovršenik ima sredstava.
  5. Nije točno da ovršenik mora reći da uplaćuje iznos za namirenje ovrhe kada uplaćuje sredstva na svoj račun. Bilo koja uplata na blokirani račun mora se iskoristiti i iskoristiti će se isključivo za provedbu ovrhe, a banka ta sredstva mora Fini dojaviti kao priljev na blokirani račun i ne smije prvo namirivati svoje potraživanje prema ovršeniku.
  6. Iznos naknade za provedbu ovrhe propisan je Pravilnikom o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 105/2010, 124/2011, 52/2012, 6/2013) te cjenikom Fine. Naknada se automatski naplaćuje iz priljeva sredstava na račun ovršenika zajedno s osnovom za plaćanje.
  7. Pravilnikom o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 96/2010, 130/2010, 99/2011, 6/2013) propisan je terminski plan s detaljnim popisom vremena do kojega se razmjenjuju pojedine poruke kojima se provodi ovrha te je tako u Prilogu 2. navedenog Pravilnika propisano da se razmjena poruka između Fine i banke obavlja svaki radni dan u tjednu od ponedjeljka do petka u određenim terminima (primjerice poruke A31, A71 (nalog za pljenidbu/prijenos sredstava) Fina šalje radnim danom do 14:30 sati).
  8. Nije točno da Fina "može i ne mora povući iznos" jer je Fina dužna u roku od 60 minuta od primitka obavijesti banke o priljevu sredstava na račun poslati poruku s nalogom za pljenidbu/prijenos sredstava. Također, Fina je dužna u roku od 60 minuta od primitka poruke banke u kojoj je navedeno da su svi nalozi za prijenos/pljenidbu izvršeni, poslati poruku s nalogom za deblokadu računa. Dakle, provedba ovrhe nije nikako nešto što Fina radi po vlastitom nahođenju, već strogo i detaljno propisani postupak odredbama zakona i pravilnika gdje je unaprijed poznat svaki korak kojega Fina i banke moraju poduzimati i u kojem roku (Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršni zakon, Pravilnik o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima).
  9. Nije točan navod da Fina ne vraća "iznos koji je uzela". Naime, ovdje se radi o situaciji kada je ovrha na novčanim sredstvima provedena greškom ovrhovoditelja, najčešća situacija kada ovrhovoditelj dostavi osnovu za plaćanje u Finu na prisilnu naplatu, a ovršenik u međuvremenu dug iz osnove za plaćanje dobrovoljno podmiri. Budući da Fina prilikom zaprimanja i evidentiranja osnove za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje ne raspolaže podatkom da je ovršenik dug iz osnove u međuvremenu podmirio, Fina je dužna postupiti sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i u skladu s Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, kojim zakonskim odredbama je točno propisan način postupanja Fine nakon što zaprimi osnovu za plaćanje te su propisane i prekršajne odredbe ako Fina ne postupi u zakonskim rokovima. Isto znači, da je Fina po zaprimljenoj osnovi izvršila određene radnje za koje je Pravilnikom o vrstama i visini naknada propisana naknada koju snosi ovršenik, a koji je Fina dužna naplatiti. S obzirom na navedeno te na činjenicu da provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika nije izvršena greškom Fine, Fina nema pravne osnove za povrat novčanih sredstava.
  10. Nije jasan niti točan navod pod točkom 10. Naime, ako se radi o situaciji da je dug pogrešno naplaćen temeljem osnove za plaćanje koju je u Finu dostavio sam ovrhovoditelj, tada je nužno da zahtjev za opoziv provedbe ovrhe po toj osnovi za plaćanje u Finu bude dostavljen od strane ovrhovoditelja koji taj zahtjev treba i potpisati te dostaviti u Finu neposredno ili preporučenom poštom s povratnicom. U slučaju ako se radi o pogrešno naplaćenom dugu temeljem osnove za plaćanje koju je donio sud, tada sud treba dostaviti Fini rješenje o obustavi, a sukladno odredbama Ovršnog zakona.
INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA SVIBANJ 2015.

Zagreb, 6. srpnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. svibnja 2015. godine, bilo je blokirano 48.014 poslovnih subjekata, što je za 0,8% manje u odnosu na travanj 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 28,08 milijardi kuna, što je za 0,3% više nego u travnju 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 9.466 poslovnih subjekata (16,5%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,4 milijarde kuna (13,6%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. svibnja u blokadi su bila 322.702 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 33,30 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 31.5.2015. godine zaprimljeno je 5.394.959 osnova, od čega se 31,4% odnosi na poslovne subjekte, a 68,6% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 90,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 24,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u svibnju 2015. godine smanjen je za 67,6 milijuna kuna, a broj dužnika za 41.

Informacija - svibanj 2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 30.4.2015.

Zagreb, 1. srpnja 2015. – U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 30,73 milijarde kuna, ili 93,7% ukupnog duga građana, koji je 30. travnja 2015. godine iznosio 32,81 milijardu kuna.
 
Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. travnja 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,5%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,6%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,6%, osiguravajućim društvima s 3%, leasing i factoring tvrtkama s 2,8%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama s 2,6% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,3% udjela u ukupnom dugu građana.
 
Iz analize duga građana prema iznosu duga, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. travnja 2015. godine bilo 86.034. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 137.145 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.4.2015.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.4.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 30.4.2015.

Zagreb, 26. lipnja 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 30. travnja 2015. godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Velika Gorica i Zadar. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 208 tisuća kuna, a slijede ih građani Čakovca s dugom od 199 tisuća kuna te Svete Nedjelje s dugom od 189 tisuća kuna.

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.4.2015.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 30.4.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.4.2015.

Zagreb, 24. lipnja 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,6%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,6%), Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska (13%) te Osječko-baranjska županija (12,7%).

Pregled blokliranih građana po županijama - 30.4.2015.

USLUGA BRZOG PRIJENOSA NOVCA PUTEM WESTERN UNIONA U FINI 

Zagreb, 23. lipnja 2015. – Fina u svojim poslovnicama od danas nudi uslugu brzog prijenosa novca putem Western Uniona. Western Union je najveća svjetska tvrtka za organizaciju prijenosa gotovog novca te omogućuje prijenos novca između više od 200 zemalja svijeta i isplatu na više od 500.000 lokacija, na brz i siguran način, jer je svaki prijenos zaštićen vrhunskim sigurnosnim sustavom i može se provjeriti kontrolnim brojem.

Western Union omogućava prijenos novca između fizičkih osoba u svega nekoliko minuta nakon slanja, bez bankovnog računa, a sigurnosni sustav jamči sigurnu isplatu osobi kojoj je novac namijenjen.

Usluga slanja novca namijenjena je osobama kojima je novac hitno potreban, ponajprije:
 
• osobama koje su izgubile dokumente/novac ili su im oni ukradeni,
• putnicima i turistima, zbog nepredviđenih troškova u inozemstvu,
• učenicima i studentima u stranim zemljama,
• radnicima na privremenom radu u inozemstvu.

U većini zemalja usluga se obavlja u domicilnoj valuti, i to u gotovini. U Hrvatskoj se uplate i isplate obavljaju isključivo u kunama, a prema tečaju koji određuje Western Union.

Za svaku zemlju određen je maksimalan iznos slanja novca. Maksimalan iznos za slanje novca iz Hrvatske, putem Fine, iznosi 25.000,00 kuna.

Naknadu za prijenos novca plaća samo pošiljatelj, sukladno Cjeniku Western Uniona.

Prijenos novca je vrlo jednostavan i za pošiljatelja, i za primatelja. Pri slanju novca, potrebno je popuniti obrazac „Slanje novca“, koji je dostupan na šalterima Fine. Popunjen  obrazac, identifikacijski dokument i novac (s naknadom za slanje), pošiljatelj predaje u Fininoj poslovnici. Po završetku transakcije, pošiljatelj će dobiti kontrolni broj prijenosa novca (Money Transfer Control Number -  MTCN), koji je potrebno dostaviti primatelju novca. Kod primanja novca, primatelj popunjava obrazac „Primitak novca“ te ga, uz identifikacijski dokument, predaje u Fininu poslovnicu i preuzima novac.

Western Unionova usluga slanja novčanih pošiljaka dostupna je u poslovnicama Fine, za vrijeme radnog vremena poslovnica. 

Više o usluzi brzog prijenosa novca putem Western Uniona, naći ćete na http://www.fina.hr/westernunion.

 

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - 30.4.2015.

Zagreb, 16. lipnja 2015. - Prema stanju na dan 30. travnja 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,1% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (10,7 milijardi kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,9% (4,2 milijarde kn), Istarske s udjelom od 6,8% (1,9 milijardi kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6,4% (1,8 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,7% (1,6 milijardi kn).

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 11.723, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 7.516 i građevinarstvo sa 6.709 blokiranih poslovnih subjekata. Najveći iznosi blokade odnose se podjednako na poslovne subjekte iz područja građevinarstva i trgovine na veliko i na malo, 6,5 milijardi kuna ili 23,2% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih obveza za plaćanje te one iz područja prerađivačke industrije sa 3 milijarde kuna duga i udjelom od 10,8%.

Pregled neizvršenih osnova po županijama i djelatnostima - 30.4.2015.

Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.4.2015.

FINA I EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU POTPISALI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI  

Zagreb, 15. lipnja 2015. - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera - Ekonomski fakultet u Osijeku i Financijska agencija, 8. lipnja 2015. godine, potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji. Ugovor su potpisali prof.dr.sc. Vladimir Cini, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku i mr.sc. Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Financijske agencije.

Ugovorom se definira suradnja u realizaciji aktivnosti koje uključuju izradu zajedničkih proizvoda koji se temelje na modelu za procjenu potencijala rasta poduzetnika, modelu strukture kapitala te modelu ranih znakova upozorenja. Potpisom ovoga Ugovora nastavlja se i produbljuje dugogodišnja uspješna suradnja između Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Financijska agencije.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA TRAVANJ 2015.

Zagreb, 11. lipnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja 2015. godine, bilo je blokirano 48.414 poslovnih subjekata, što je za 0,5% manje u odnosu na ožujak 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 28 milijardi kuna, što je za 2,3% manje nego u ožujku 2015. godine.

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 10.722 poslovna subjekta (18,1%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 5,5 milijardi kuna (16,4%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja u blokadi je bilo 322.329 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 32,81 milijardu kuna, što je za 2,5% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 30.4.2015. godine zaprimljene su 5.298.222 osnove, od čega se 31,62% odnosi na poslovne subjekte, a 68,38% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 89,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 24,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u travnju 2015. godine smanjen je za 91,7 milijuna kuna, a broj dužnika za 69.

Informacija - travanj 2015. 

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 31.3.2015.

Zagreb, 8. lipnja 2015. - Prema stanju na dan 31. ožujka 2015. godine, od ukupno 23.357 blokiranih pravnih osoba, njih 19.236 ili 82,4%, odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 19,75 milijardi ili 92,7% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje neprekidna trajanja 120 i više dana. Kod tih pravnih osoba bio je zaposlen 9.181 radnik. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu), iznosi 3,20 milijarde, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,18 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 16,37 milijardi kuna.

Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb odnosilo se 9,36 milijardi kuna ili 47,4% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2,66 milijardi kuna duga, a pravne osobe Istarske županije na trećem su mjestu, s 1,30 milijardi kuna neizvršenih osnova.

Cijeli tekst: Kratka analiza blokiranih pravnih osoba 120 i više dana - po županijama - 31.3.2015.

Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 dana - po županijama - 31.3.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.3.2015.

Zagreb, 3. lipnja 2015. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. ožujka 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,5%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,7%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,7%, osiguravajućim društvima s 3,0%, leasing i factoring tvrtkama s 2,9%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,4% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. ožujka 2015. godine bilo 86.181. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 136.935 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Usporedimo li navedene podatke sa stanjem od 31. prosinca 2014. godine, broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10 tisuća kuna, smanjen je za 1,7%, a iznos njihova duga za 3,4%.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.3.2015.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.3.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - STANJE 31.3.2015.

Zagreb, 1. lipnja 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. ožujka 2015. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,45%) i Ličko-senjskoj županiji (8,98%).

Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,62%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 200 tisuća kuna, a slijede ih građani Svete Nedjelje s dugom od 179 tisuća kuna, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 60 tisuća kuna (blokirani građani Siska), do 171 tisuću kuna (blokirani građani Varaždina).

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.3.2015.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.3.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.3.2015.

Zagreb, 29. svibnja 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,6%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,4%), Virovitičko-podravska (13,1%), Bjelovarsko-bilogorska (12,9%) te Osječko-baranjska županija (12,7%).

Pregled blokliranih građana po županijama - 31.3.2015.

ODRŽAN FINA FORUM 2015. I DODIJELJENE NAGRADE ZLATNA BILANCA ZA 2014. GODINU

Zagreb, 20. svibnja 2015. – U organizaciji Financijske agencije, u Hotelu Westin u Zagrebu, održan je Fina forum 2015. i dodjela nagrada Zlatna bilanca za 2014. godinu, pod pokroviteljstvom Vlade RH.  

Na ovogodišnjem Fina forumu, pod nazivom „Kako biti dio digitalne ekonomije?“, sudjelovali su Leda Lepri, pomoćnica ministra Uprave za e-Hrvatsku, Boris Vrabec iz Gartnera, Plamenko Barišić, predsjednik Uprave KING ICT-a te Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine.

Panelisti su javnosti približili način na koji digitalizacija može doprinijeti efikasnosti hrvatskog gospodarstva te omogućiti značajne uštede kroz smanjenje troškova poslovanja.

U drugome dijelu programa, Financijska je agencija javnosti predstavila financijske rezultate poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2014. godinu te najuspješnijim tvrtkama, sedmu godinu zaredom, dodijelila nagrade Zlatna bilanca

Svečanoj dodjeli nagrada Zlatna bilanca, prisustvovali su Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Ivo Jelušić, predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Boris Lalovac, ministar financija, Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede te Anka Mrak – Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja.

Uvodnim su se govorima nazočnima obratili Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, i Anđelka Buneta, predsjednica Finine Uprave. Ekonomski analitičar, Velimir Šonje, prikazao je analizu financijskih rezultata poslovanja hrvatskog gospodarstva u 2014. godini, prema Fininim podacima.

Zlatna bilanca je nagrada koju dobivaju najuspješniji poduzetnici u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobivenom temeljem rangiranja 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija - rangiranje prema pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. Ukupni pobjednik – najbolji među najboljima - izabran je temeljem gore navedenih kriterija te ima najvišu ocjenu financijskog rejtinga, prema Fininoj metodologiji.* 

U izbor za Zlatnu bilancu za 2014. godinu, od 104.470 poduzetnika obveznika poreza na dobit – trgovačkih društava bez banaka i osiguravajućih društava - ušlo je 3.056 poduzetnika (malih, srednjih i velikih), koji su ostvarili odlične poslovne rezultate te zadovoljili stručne i objektivne ekonomske i financijske kriterije za ulazak među 11 najboljih tvrtki, koje je definirala Fina.

DEMANTIJ ČLANKA "VLADINE MJERE ZA "OPROST DUGOVA": TJERAJU BLOKIRANE DA UMRU OD GLADI!"

Zagreb, 18. svibnja 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "Vladine mjere za „oprost dugova“: Tjeraju blokirane da umru od gladi!", objavljenog 14. svibnja 2015. godine na portalu dnevno.hr.

Vezano uz tekst autora Lea Buljana, objavljenog na portalu www.dnevno.hr, pod naslovom: "Vladine mjere za „oprost dugova“: Tjeraju blokirane da umru od gladi!", sukladno članku 40. Zakona o medijima, zahtijevamo objavljivanje ispravka netočnih, zlonamjernih i neprovjerenih informacija, koje su u navedenom tekstu objavljene, a kojima su znatno povrijeđeni prava i interesi Fine te je bez osnove narušen Finin poslovni ugled.

Odmah u uvodu teksta navedena je konstatacija da Financijska agencija "još i kažnjava blokirane građane te im naplaćuje kojekakve naknade za vođenje tih "blokiranih računa (...)", koja je u cijelosti netočna i bez ikakvog temelja. Naime, Fina provodi postupak prisilne naplate na novčanim sredstvima sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i pripadajućim pravilnicima te se već i površnim uvidom u Zakon može uočiti da Fina ne vodi račune, pa tako ni blokirane račune.

Inače, Fina već 14 godina, odnosno, od donošenja Zakona o platnom prometu u zemlji 2001. godine, više ne otvara niti vodi račune poslovnih subjekata, već se računi otvaraju i vode isključivo u poslovnim bankama. Račune građana, pa tako i blokirane račune građana, Fina nikada nije niti otvarala.

Dakle, građanin, odnosno poslovni subjekt, ugovara otvaranje računa isključivo u jednoj od poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj te se, sukladno tome, za vođenje računa primjenjuju naknade banke.

Fina, sukladno članku 212. Ovršnog zakona, za ovršenike građane daje nalog banci ovršenika da otvori račun na koji će se uplaćivati primanja, naknade i iznosi izuzeti od ovrhe, a temeljem toga naloga, račun otvara banka. Napominjemo da je stavkom 3. predmetnog članka Ovršnog zakona propisano i da banka ne naplaćuje naknadu za otvaranje, vođenje i zatvaranje posebnog računa.

Slijedom prethodno navedenog, razvidno je da je konstatacija kako Fina naplaćuje "kojekakve naknade za vođenje blokiranih računa" netočna i potpuno bespredmetna,  kao i daljnja informacija iz objavljenog teksta da Fina "mjesečno dobije oko pola milijarde kuna" po osnovi navedenih naknada, a naročito tvrdnja da se Fina "bogatila na račun blokiranih građana".

U pogledu naknada koje Fina obračunava i naplaćuje na teret ovršenika, iste se obračunavaju sukladno propisima, a isti se sukladno članku 21. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima smatraju troškom i sadržani su u nalogu koji Fina daje banci ovršenika za izvršenje ovrhe. Predmetna naknada naplaćuje se isključivo ako na računu ovršenika ima novčanih sredstava, stoga konstatacija da "ljudi koji dolaze u Finu (...) moraju platiti dodatne naknade, a nitko ih ne pita otkuda", nije točna.

Po dolasku ovršenika građanina u Finu, na šalteru će mu se dati informacija o ovrhama koje se provode u Fini te će mu se otvoriti zaštićeni račun, ako za isto ima temelja.

Također, napominjemo, da će Fina svakom građaninu koji ima uvjete za pristup oprostu duga, bez ikakve naknade, izdati Pregled iz registra duga, temeljem kojega građanin može podnijeti zahtjev za oprost ovrha.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE 31.3.2015.

Zagreb, 15. svibnja 2015. - Prema stanju na dan 31. ožujka 2015. godine, najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,4% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (11 milijardi kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,8% (4,3 milijarde kn), Istarske s udjelom od 7% (2 milijarde kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6,4% (1,8 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,8% (1,7 milijardi kn).

Promatrano po djelatnostima, najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,8 milijardi kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 6,6 milijardi kuna duga te one iz područja prerađivačke industrije sa 3 milijarde kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 11.851, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 7.519, građevinarstvo sa 6.786 i prerađivačka industrija s 5.195 blokiranih poslovnih subjekata.

Pregled neizvršenih osnova za plaćanje po županijama i djelatnostima - 31.3.2015.

Neizvršene osnove za plaćanje po županijama i djelatnostima - 31.3.2015.

BROJ DOSTAVLJENIH PORUKA U OSOBNI KORISNIČKI PRETINAC GRAÐANA PUTEM SUSTAVA E-GRAÐANI

Zagreb, 15. svibnja 2015. - U razdoblju od 29. listopada 2014. godine do 12. svibnja 2015. godine, u Osobni korisnički pretinac Fina je dostavila 85.244 poruka dobrodošlice građanima koji su izvršili prijavu na e-usluge u sustavu e-Građani i kreirali Osobni korisnički pretinac, 2.715 obavijesti o početku blokade računa, 2.586 obavijesti o primitku nove osnove za plaćanje za građane čiji su računi već od ranije blokirani, 17.910 obavijesti o stanju blokade i 2.705 obavijesti o deblokadi računa.

Više informacija o sustavu e-Građani te dostavi poruka u Osobni korisnički pretinac možete pročitaiti ovdje.

PREGLED PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA

Zagreb, 15. svibnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2015. godine, u blokadi 120 i više dana bilo je 19.236 pravnih osoba, što je 82,4% svih blokiranih pravnih osoba, kojih je ukupno bilo 23.357. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje pravnih osoba koje su blokirane 120 i više dana iznosila je 19,75 milijardi kuna, što je 92,6% od ukupnoga iznosa za koji su blokirane sve pravne osobe. Njihov dug prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 3,2 milijarde, prema jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosi 0,18 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 16,37 milijardi kuna. Kod insolventnih pravnih osoba koje su blokrane 120 i više dana, 31. ožujka 2015. bio je zaposlen 9.181 radnik.

Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 i više dana - po županijama (stanje 31.03.2015.)

FINA ZAPRIMILA PRVE ZAHTJEVE ZA PRODAJU NEKRETNINE U OVRŠNOM POSTUPKU ELEKTRONIČKOM JAVNOM DRAŽBOM

Zagreb, 12. svibnja 2015. - Financijska agencija je 4. svibnja 2015. godine objavila podatke o prodaji nekretnina u ovršnim postupcima, prema dostavljenim zahtjevima nadležnih tijela. Sukladno pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima podaci o predmetima prodaje objavljeni su u Očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, koji Fina vodi za ovršne postupke pokrenute nakon 1. siječnja 2015. godine. Podatke upisane u Očevidnik možete potražiti ovdje.

Pismena u postupcima provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom u Fini, objavljena su u aplikaciji Javna objava. Putem Javne objave Fina je objavila i Pozive na uplatu predujma za pokriće troškova prodaje elektroničkom javnom dražbom, kojima se pozivaju ovrhovoditelji da u roku određenom u pozivu i u skladu sa pozitivnim propisima predujme naknadu za provođenje elektroničke javne dražbe. Pismena nadležnih tijela i Fine objavljena na Javnoj objavi možete potražiti ovdje.

Više informacija o provedbi prodaje elektroničkom javnom dražbom možete pročitati ovdje.
INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA OŽUJAK 2015.

Zagreb, 11. svibnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2015. godine, bilo je blokirano 48.667 poslovnih subjekata, što je za 1,8% više u odnosu na veljaču 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 28,7 milijardi kuna, što je za 0,9% manje nego u veljači 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 11.374 poslovna subjekta (18,9%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 5,1 milijardu kuna (15,1%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka u blokadi su bila 320.802 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 32,02 milijarde kuna, što je za 1,8% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 31.3.2015. godine zaprimljeno je 5.188.990 osnova, od čega se 31,89% odnosi na poslovne subjekte, a 68,11% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 87,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 23,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u ožujku 2015. godine smanjen je za 211,4 milijuna kuna, a broj dužnika za 82.

Informacija - ožujak 2015.

PODUZETNICI HRVATSKE U 2014. GODINI OSTVARILI 9,8 MILIJARDI KUNA NETO DOBITI

Zagreb, 28. travnja 2015. - Poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija), njih 104.470, u 2014. godini imali su 830.116 zaposlenih (prema satima rada), 14.620 više u odnosu na 2013. godinu. Ostvaren je ukupan prihod od 618,8 milijardi kuna (povećanje od 3,3%), ukupni rashodi od 604,9 milijardi kuna (povećanje od 2,3%) te 9,8 milijardi kuna neto dobiti, što je povećanje od 139,5% u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2013. godini.

Od 618,8 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 106,1 milijarda ostvarena je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 9,5% više nego 2013. godine. Na stranim je tržištima kupljeno robe u vrijednosti od 98,9 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 7,2 milijarde kuna.

Rezultati poslovanja  poduzetnika RH u 2014.

Kumulativni rezultat poslovanja poduzetnika RH u 2014. godini (GFI za 2014.)

FINA ZAPOSLILA 20 OSOBA S INVALIDITETOM

Zagreb, 27. travnja 2015. - Da Financijska agencija u svojoj poslovnoj politici ne zanemaruje društveno odgovorno poslovanje, dokaz je i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stoga je, u veljači ove godine, u Sektoru ekonomsko financijskih i poslova podrške, Službi općih poslova, u Odjelu pisarnice, zaposleno dvadeset osoba s invaliditetom koje su se vrlo dobro uklopile u radno okruženje.

Svojim optimizmom i vedrinom, unijeli su novi elan i primjeren pristup obavljanju radnih zadataka. Radnici s invaliditetom pokazali su i stalno potvrđuju da invaliditet ne ograničava čovjeka već ga potiče da iskoristi preostale sposobnosti, vještine i talente pa tako među novozaposlenim radnicima imamo dvoje hrvatskih reprezentativaca – člana Hrvatske nogometne reprezentacije gluhih te članicu Hrvatske curling reprezentacije gluhih.

Unaprjeđujući svoje ljudske potencijale, Fina i na ovaj način širi vidike u poslovnoj primjeni različitih ljudskih osobina i posebnosti. Dosljedno nastavljajući svijetlu tradiciju društveno odgovornog poslovanja, Fina i ovim primjerom pokazuje svoju vodeću poziciju u provođenju najbolje poslovne politike, jer se uvažavanjem ljudskih posebnosti posredno izgrađuje human i empatičan odnos s klijentima.


 

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE 28.2.2015.

Zagreb, 15. travnja 2015. - Prema stanju na dan 28. veljače 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 927,04 tisuće kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 692,49 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 659,99 tisuća te Dubrovačko-neretvanske sa 654,80 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Šibensko-kninskoj (263,12 tisuća kuna) i Požeško-slavonskoj županiji (286,24 tisuće kuna).

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 11.663, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 7.311 i građevinarstvo sa 6.704 blokirana poslovna subjekta. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2,9 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,8 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 6,7 milijardi kuna duga.

Pregled neizvršenih osnova za plaćanje po županijama i djelatnostima - 28.2.2015.

Neizvršene osnove za plaćanje po županijama i djelatnostima - 28.2.2015.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA VELJAČU 2015.

Zagreb, 10. travnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 28. veljače 2015. godine, bilo je blokirano 47.828 poslovnih subjekata, što je za 0,7% više u odnosu na siječanj 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 28,9 milijardi kuna, što je za 1,2% manje nego u siječnju 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 13.074 poslovna subjekta (21,5%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,7 milijardi kuna (13,9%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 28. veljače u blokadi su bila 317.224 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 31,46 milijardi kuna, što je za 1,2% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 28.2.2015. godine zaprimljene su 5.071.592 osnove, od čega se 32,12% odnosi na poslovne subjekte, a 67,88% na građane. U istom periodu ukupno su izvršene 86,3 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 23 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u veljači 2015. godine smanjen je za 700,9 milijuna kuna, a broj dužnika za 75.

Informacija - veljača 2015.

DEMANTIJ ČLANKA "11 UZALUDNIH KORAKA DO ZAŠTIĆENOG RAČUNA"

Zagreb, 2. travnja 2015. - U cijelosti objavljujemo demantij članka "11 uzaludnih koraka do zaštićenog računa", objavljenog 30. ožujka 2015. godine na tportalu.

U navedenom članku iznesene su neistinite tvrdnje kako slijedi:

Odredbom čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona propisano je da će se odredbe tog članka o ograničenju ovrhe primijeniti i na onog ovršenika koji javnom ispravom dokaže da ima jedino stalno novčano primanje, u odnosu na iznos tog primanja. Nije točno da Fina upućuje ovršenika da pribavi potvrdu Porezne uprave "o visini dohodaka i primitaka za prošlu godinu", jer se tom potvrdom ne dokazuje da li ovršenik ima, i koje, jedino i stalno novčano primanje u smislu čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.1.2015.

Zagreb, 30. ožujka 2015. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. siječnja 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 55,64%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 63,75%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 9,68%, osiguravajućim društvima sa 2,92%, leasing i factoring tvrtkama sa 2,81%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,69% udjela, te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,38% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. siječnja 2015. godine bilo 85.443. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno su 132.902 građana blokirana zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.1.2015.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.1.2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - STANJE 31.01.2015.

Zagreb, 25. ožujka 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. siječnja 2015. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,23%) i Ličko-senjskoj županiji (8,45%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,46%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 199 tisuća kuna, a slijede ih građani Varaždina s dugom od 171 tisuću kuna, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 59 tisuća kuna, građani Siska, do 156 tisuća kuna, građani Svete Nedjelje.

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.01.2015.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.01.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.1.2015.

Zagreb, 17. ožujka 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,6%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,5%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,2%), Virovitičko-podravska (13%), Bjelovarsko-bilogorska (12,7%) te Osječko-baranjska županija (12,6%).

Pregled blokiranih građana po županijama - 31.1.2015.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE 31.1.2015.

Zagreb, 16. ožujka 2015. - Prema stanju na dan 31. siječnja 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Splitsko-dalmatinskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,6% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (11,3 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14% (4,1 milijardu kn), Primorsko-goranske s udjelom od 7,1% (2,1 milijardu kn), Istarske s udjelom od 6,8% (2 milijarde kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 6,1% (1,8 milijardi kn).

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 11.551, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 7.196 i građevinarstvo sa 6.714 blokiranih poslovnih subjekata. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja građevinarstva, 7,2 milijarde kuna ili 24,5% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih obveza za plaćanje, poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7% te one iz područja prerađivačke industrije sa 3,1 milijardu kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,7%.

Pregled neizvršenih osnova za plaćanje po županijama i djelatnostima - 31.1.2015.

Neizvršene osnove za plaćanje po županijama i djelatnostima - 31.1.2015.

NOVOSTI I PRAVNA REGULATIVA IZ PODRUČJA e-POSLOVANJA

Zagreb, 13. ožujka 2015. - U organizaciji Financijske agencije, 11. ožujka 2015. godine održan je seminar o e-poslovanju, u cilju educiranja sudionika o svim potrebnim pretpostavkama za obavljanje sigurnog poslovanja putem interneta. Nužnost ovakvih edukacija Fina je prepoznala temeljem svakodnevnih upita vezanih za uporabu digitalnih certifikata, potpisivanje dokumentacije elektroničkim potpisom, njegovo pravno značenje te pravnu valjanost dokumentacije koja je potpisana elektroničkim potpisom.

Od 2002. godine do danas, Fina je izdala oko 280.000 digitalnih certifikata. Da bi transakcije putem interneta bile pravno valjane i da bi se elektronički potpis koristio sukladno pravilima, svaki pojedini sudionik u procesu e-poslovanja mora poznavati pravnu regulativu kojom se uređuje uporaba elektroničkog potpisa, koje su odredbe osobito bitne u njegovoj primjeni te koja je njegova pravna snaga. U Hrvatskoj postoji niz zakonskih i podzakonskih akata koji propisuju uporabu elektroničkog potpisa, a budući je Hrvatska postala članica EU, postoji i Uredba Europske unije koja regulira elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja za elektroničke transakcije koje se primjenjuju na sve države članice. Finini stručnjaci ovom su prilikom sve sudionike upoznali sa novostima koje možemo očekivati. Također, kako bi njihova primjena bila ispravna, sudionici su upoznati s vrstama digitalnih certifikata, koja je njihova primarna namjena, što znači koja razina sigurnosti te kada i kako primijeniti određenu vrstu certifikata.
INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA SIJEČANJ 2015.

Zagreb, 11. ožujka 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja 2015. godine, bila su blokirana 47.493 poslovna subjekta, što je za 0,8% manje u odnosu na prosinac 2014. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 29,3 milijarde kuna, što je za 1,1% manje nego u prosincu 2014. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 14.194 poslovna subjekta (23%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,2 milijarde kuna (12,5%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja u blokadi je bilo 313.408 građana, što je za 9.090 manje u odnosu na stanje 31. prosinca 2014. godine. Dug građana iz osnova iznosio je 31,10 milijardi kuna, što je neznatno više (0,1%) u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1.1.2011. do 31.1.2015. godine zaprimljene su 4.959.624 osnove, od čega se 32,4% odnosi na poslovne subjekte, a 67,6% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 84 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 22,6 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u siječnju 2015. g. je smanjen za 223,4 milijuna kuna, a broj dužnika za 69.

Informacija - siječanj 2015.

REAGIRANJE NA MEDIJSKE OBJAVE - "FINA IMA VIŠE ZAPOSLENIH NEGO SVE ŽUPANIJE"

Zagreb, 4. ožujka 2015. - Radi istinitog informiranja javnosti, želimo reagirati na natpise koji su se pojavili u medijima povodom istupa gospodina Ivice Bošnjaka iz Hrvatske zajednice županija.

Vezano uz izjavu gospodina Bošnjaka "Zaposlenici svih županija čine samo 0,85 posto od ukupno 230.000 državnih službenika. Samo Fina ima više zaposlenih nego sve županije zajedno.", smatramo bitnim istaknuti na činjenicu da radnici Fine nisu državni službenici i namještenici u smislu Zakona.

Također, Fina nije korisnik državnog proračuna, državnih subvencija niti državnih jamstava. Dapače, prema Zakonu o Financijskoj agenciji, 50% ostvarene dobiti Financijske agencije prihod je Državnog proračuna. Želimo istaknuti da Fina ostvaruje 69% prihoda na komercijalnom tržištu, gdje se natječe s ostalim tvrtkama.

S obzirom na navedeno smatramo da usporedba broja zaposlenika svih županija s brojem radnika Fine nije istinita i ne prikazuje ispravnu sliku u javnosti.

GRAĐANIMA UKLJUČENIMA U MODEL OTPISA DUGA OMOGUĆENA PROVJERA STATUSA ZAHTJEVA U REGISTRU OTPISA DUGA
Zagreb, 27. veljače 2015. – Od 26. veljače 2015. godine, građanima uključenima u model otpisa duga, putem aplikacije Registar otpisa duga, omogućena je provjera statusa Zahtjeva za otpust/otpis duga odnosno odgodu ovrhe, koju je građanin kao dužnik podnio vjerovniku. Građani mogu pristupiti podacima u Registru otpisa duga korisničkim imenom i lozinkom koji su kreirani i građanima/dužnicima uručeni prilikom izdavanja Pregleda duga.

Građani na taj način mogu provjeriti je li zahtjev koji su dostavili vjerovniku zaprimljen te koji je status obrade predmeta tj. je li zahtjev za otpust/otpis ili odgodu duga odobren, odbijen ili je označen kao nepotpun iz razloga što ne sadrži sve propisane elemente i priloge.

U Registar otpisa duga upisani su svi podaci iz Zahtjeva za otpust/otpis duga odnosno odgodu ovrhe i drugi podaci čiji je upis određen Protokolom o postupku provedbe Sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima.

Svim podacima iz Registra otpisa duga iz pojedinačnog postupka pristup imaju prihvatljivi vjerovnik/ici, dužnik/građanin, sud, javni bilježnik i odvjetnici u konkretnom postupku, prema razini prava koja su im dodijeljena.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - STANJE 31.12.2014.

Zagreb, 25. veljače 2015. - U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Od 322.498 blokiranih građana, njih 248.818 blokirano je duže od godinu dana, a njihov je dug iznosio 28,55 milijardi kuna, što je udio od 91,9% u ukupnom dugu građana, koji je 31. prosinca 2014. godine iznosio 31,06 milijardi kuna.

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. prosinca 2014. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 56,80%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 65,01%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 12,03%, osiguravajućim društvima sa 2,93%, leasing i factoring tvrtkama sa 2,86%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,72% udjela, te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,42% udjela u ukupnom dugu građana. U proteklih godinu dana nominalno je najviše porastao dug građana prema bankama (4,75 milijardi kuna) i prema središnjoj državi (1,36 milijardi kuna).
 
Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. prosinca 2014. godine bilo 89.287. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 139.301 građanin blokiran zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.12.2014.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.12.2014.

PREDSTAVLJENA NOVA FININA USLUGA NAMIJENJENA "MALIM POREZNIM OBVEZNICIMA" - IZNAJMLJIVAČIMA PAUŠALISTIMA

17. veljače 2015. - Danas je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, uz sudjelovanje predstavnika Financijske agencije, održan briefing za medije na kojem je predstavljena nova Finina usluga za male porezne obveznike "iznajmljivače paušaliste" koja će im pri plaćanju PDV-a znatno olakšati poslovanje.

Za 60 tisuća iznajmljivača/mikro-poduzetnika, zahvaljujući inicijativi HGK, od ožujka je na raspolaganju nova usluga Financijske agencije; izrada i slanje obrazaca poreza na dodanu vrijednost u sustav ePorezna ili samo slanje bez izrade, koja će im smanjiti nepotrebnu administraciju prilikom plaćanja PDV-a te tako olakšati poslovanje, rečeno je na brifingu za medije koji se održao u HGK.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - STANJE 31.12.2014.

Zagreb, 16. veljače 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. prosinca 2014. godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Velika Gorica i Zadar. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 179 tisuća kuna, a slijede ih građani Svete Nedjelje s dugom od 172 tisuće kuna.

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.12.2014.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 31.12.2014.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.12.2014.

Zagreb, 10. veljače 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2014. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,9%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,9%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,8%), Virovitičko-podravska (13,2%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%) te Osječko-baranjska županija (12,7%).

Pregled blokiranih građana po županijama - 31.12.2014.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE 31.12.2014.

Zagreb, 4. veljače 2015. - Prema stanju na dan 31. prosinca 2014. godine, najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,2% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (11,3 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14% (4,1 milijardu kn), Primorsko-goranske, s udjelom od 7,1% (2,1 milijardu kn), Istarske, s udjelom od 6,8% (2 milijarde kn) te Zagrebačke županije, s udjelom od 6% (1,8 milijardi kn).
 
Promatrano po djelatnostima, najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja građevinarstva, 7,3 milijarde kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, sa 6,7 milijardi kuna duga te one iz područja prerađivačke industrije, sa 3,2 milijarde kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 11.601, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, sa 7.182 i građevinarstvo, sa 6.754 blokirana poslovna subjekta.

Pregled neizvršenih osnova za plaćanje po županijama i djelatnostima - 31.12.2014.

Neizvršene osnove za plaćanje po županijama i djelatnostima - 31.12.2014.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA PROSINAC 2014.

Zagreb, 30. siječnja 2015. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2014. godine, bilo je blokirano 47.870 poslovnih subjekata, što je za 8,1% manje u odnosu na studeni 2014. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 29,6 milijardi kuna, što je za 0,9% manje nego u studenom 2014. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 14.230 poslovnih subjekata (22,9%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 3,9 milijardi kuna (11,5%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca u blokadi je bilo 322.498 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 31,06 milijardi kuna, što je za 3% više u odnosu na prethodni mjesec. Od 1.1.2011. do 31.12.2014. godine zaprimljene su 4.877.624 osnove, od čega se 32,55% odnosi na poslovne subjekte, a 67,45% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 67,7 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 21,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - prosinac 2014.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 30.11.2014.

Zagreb, 26. siječnja 2015. - Prema podacima koje je obradila Fina, udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. studenoga 2014. godine bio je 57,5%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 66%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 11,7%, osiguravajućim društvima sa 3%, leasing i factoring tvrtkama sa 3%, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,8% udjela, te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,5% udjela u ukupnom dugu.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. studenoga 2014. godine bilo 89.786. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno su 141.306 građana blokirana zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Usporedimo li navedene podatke sa stanjem od 30. lipnja 2014. godine, vidno je da je broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10.000 kuna, smanjen sa 145.970 na 141.306 (stanje 30.11.) ili za 3,2%. Jednako tako smanjen je i iznos njihova duga sa 540,66 milijuna kuna (30.6.) na 523,21 milijuna kuna (stanje 31.10.) ili za 3,2%.

Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.11.2014.

Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.11.2014.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - STANJE 30.11.2014.

Zagreb, 22. siječnja 2015. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 30. studenoga 2014. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Ličko-senjskoj županiji (8,21%), Dubrovačko-neretvanskoj (8,33%) i Istarskoj (9,80%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,90%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 179 tisuća kuna, a slijede ih građani Svete Nedjelje s dugom od 172 tisuće kuna, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 56 tisuća kuna, građani Siska, do 158 tisuća kuna, građani Umaga.

Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.11.2014.

Broj blokiranih građana po sjedištima županije - 30.11.2014.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.11.2014.

Zagreb, 15. siječnja 2015. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. studenoga 2014. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,9%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,9%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,6%), Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska (13,1%) te Osječko-baranjska županija (12,6%).

Pregled blokiranih građana po županijama - 30.11.2014. 

REAGIRANJE NA MEDIJSKE OBJAVE O DRŽAVNIM AGENCIJAMA I FINANCIJSKOJ AGENCIJI

Zagreb, 9. siječnja 2015. - Radi istinitog informiranja javnosti, a s obzirom na ulogu i značaj Financijske agencije u suvremenom hrvatskom gospodarstvu, objavljujemo reagiranje na medijske objave proteklih dana, o broju zaposlenih i prihodima državnih agencija i Financijske agencije, kojim bismo željeli podsjetiti na nekoliko bitnih činjenica.

Financijska agencija, kao pravni slijednik Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske i kasnije Zavoda za platni promet, jedina je od sličnih institucija na području bivše države svojim aktivnostima osigurala to da i dan danas predstavlja jednu od vodećih hrvatskih tvrtki, kako po ukupnom prihodu i dobiti koje ostvaruje, tako i po ukupnom broju zaposlenih.

Današnju ulogu i poslovni položaj Fina, prije svega, može zahvaliti uspješnom poslovnom modelu koji joj je omogućio da se prilagodi novom sustavu platnog prometa i tržištu ponudi upravo one usluge koje ono treba. Fina danas, zahvaljujući komercijalnim ugovorima sa svim hrvatskim bankama, pruža usluge platnog prometa u ime i za račun tih banaka velikom broju poslovnih klijenata i građana. Hrvatski građani još uvijek znaju da je u Fini najjeftinije platiti račune na klasični način. To su potvrdila i neovisna istraživanja.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE 30.11.2014.

Zagreb, 8. siječnja 2015. - Prema stanju na dan 30. studenoga 2014. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Ličko-senjskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su poslovni subjekti županije Grad Zagreb sa 869,78 tisuća kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 697,47 tisuća te Dubrovačko-neretvanske sa 608,60 tisuća kuna duga po dospjelim neizvršenim osnovama. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji, koji iznosi 254,53 tisuće kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 12.541, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 7.761 i građevinarstvo sa 7.444 blokirana poslovna subjekta. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti poslovanja nekretninama (2,2 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja građevinarstva, 7,3 milijarde kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih obveza za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,9 milijardi kuna duga.

Pregled neizvršenih osnova po županijama i djelatnostima - 30.11.2014.

Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.11.2014.

Pretraživanje
 
komentari i pitanja
 

Kontakt:

Ured Uprave
Ulica grada Vukovara 70
10000 Zagreb

e-mail:
pr@fina.hr

 
 
info@fina.hr / info telefon 0800 0080 / Ove su stranice informativnog karaktera / Powered by iSite