English
header Fina hr.jpg
 
OBJAVE.gif
 
KORISNI-LINKOVI.gif
OBJAVE ZA JAVNOST 2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA STUDENI 2016. GODINE

Zagreb, 30. prosinca 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. studenoga 2016. godine, bila su blokirana 31 252 poslovna subjekta, što je za 1,3 % više u odnosu na listopad 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 18,16 milijardi kuna, što je za 2,1 % manje nego u listopadu 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 12 517 poslovnih subjekata (28,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 7,28 milijardi kuna (28,6 %).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. studenoga u blokadi je bilo 330 297 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 41,08 milijardi kuna, što je za 1,0 % više u odnosu na prethodni mjesec. Jedan od razloga rastu broja blokiranih građana i iznosa duga jesu odjavljeni obrti čiji se dug briše iz evidencije na razini fizičkih osoba (obrta) i prenosi na građane, dotadašnje vlasnike obrta.

Od 1. siječnja 2011. do 30. studenoga 2016. godine zaprimljene su 7 169 834 osnove, od čega se 28,13 % odnosi na poslovne subjekte, a 71,87 % na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 119,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 35,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - studeni 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.10.2016.

Zagreb, 23. prosinca 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana prema stanju na dan 31. listopada 2016. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Velika Gorica, Osijek, Rijeka, Čakovec, Zadar, Varaždin, Samobor i Slavonski Brod. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s 11,9 %, Dugo Selo s 11,5 %, Sisak s 11,1 % i Čakovec s 10,2 % blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 352 tisuće kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 338 tisuća kuna, Velike Gorice s dugom od 236 tisuća kuna, Samobora s dugom od 235 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 218 tisuća kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.10.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.10.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.10.2016.

Zagreb, 20. prosinca 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. listopada 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,7 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,3 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,6 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,1 %), a prema istom kriteriju slijede Virovitičko-podravska (13,4 %), Bjelovarsko-bilogorska (13,2 %), Osječko-baranjska (12,6 %), Zagrebačka (12,3 %), Brodsko-posavska (12,1 %) te Vukovarsko-srijemska županija (12,0 %).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.10.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31.10.2016.

Zagreb, 16. prosinca 2016. - Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. listopada 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 50,8 %, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 58,3 %. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 11,2 %, osiguravajućim društvima s 3,2 %, telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7 %, leasing i factoring tvrtkama s 2,3 % udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,0 % udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. listopada 2016. godine bilo 77 348. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 121 165 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Prema iznosu duga, 31. listopada 2016., u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (13,3 %) te građana čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna i onih čiji je iznos veći od milijun kuna (11,9 %).

Promatrano po ostalim segmentima visine duga, broj blokiranih građana, kao i iznos njihova duga, s izuzetkom onog jednakog ili manjeg od 2.000 kuna te većeg od 2.000, a jednakog ili manjeg od 10.000 kuna, povećao se u odnosu na stanje od 31. prosinca 2015. godine. Najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (13,1 %).

Za usporedbu, dug 4447 građana (udio u broju blokiranih građana 1,4 %), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,50 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,9 %) i veći je od duga preostalih 324 775 blokiranih građana (udio u broju blokiranih građana 98,6 %), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 19,16 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,1 %).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.10.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.10.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.10.2016.

Zagreb, 9. prosinca 2016. - Prema stanju na dan 31. listopada 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 40,3 % prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (7,5 milijardi kn), što je i očekivano, s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s 951,6 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske županije s 812,6 tisuća te Splitsko-dalmatinske županije sa 775,7 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 601,3 tisuće kuna, što je neznatno više (0,1 %) nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 600,6 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 6897, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s 5287 i građevinarstvo sa 4074 blokirana poslovna subjekta. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 4,6 milijardi kuna ili 24,7 % duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva, s 3,7 milijardi kuna duga ili 19,9 %.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.10.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.10.2016. 

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA LISTOPAD 2016. GODINE

Zagreb, 6. prosinca 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. listopada 2016. godine, bila su blokirana 30 852 poslovna subjekta, što je za 296 (1,0 %) manje u odnosu na rujan 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 18,55 milijardi kuna, što je za 0,5 % više nego u rujnu 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 11 854 poslovna subjekta (27,8 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 7,10 milijardi kuna (27,7 %).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. listopada u blokadi su bila 329 222 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 40,66 milijardi kuna, što je za 0,6 % više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. listopada 2016. godine zaprimljeno je 7 060 177 osnova, od čega se 28,23 % odnosi na poslovne subjekte, a 71,77 % na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 117,8 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 34,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - listopad 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PREMA RODNOM KRITERIJU – 30.9.2016.

Zagreb, 5. prosinca 2016. - Analiza građana čiji su računi blokirani zbog dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, prema rodnom kriteriju, pokazala je da je u apsolutnom broju najviše muškaraca, 202 066 (udio od u ukupnom broju blokiranih građana 61 %), dok je žena 125 569 (udio od u ukupnom broju blokiranih građana 39 %). Od 40,42 milijarde duga na muškarce se odnosi 29,37 milijardi kuna (udio 73 %), a na žene preostalih 11,05 milijardi kuna (udio 27 %).

Promatrano na razini županija prema broju blokiranih građana, najveći udio muškaraca je u Ličko-senjskoj (66 %), a najmanji u Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradu Zagrebu (59 %).  Shodno tome, najveći udio žena u blokiranim građanima je u Koprivničko-križevačkoj županiji i u Gradu Zagrebu (41 %), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (34 %).

Prema nominalnoj visini duga najzaduženiji su muškarci u Gradu Zagrebu (8,7 milijardi kuna), a najmanje zaduženi muškarci u Ličko-senjskoj županiji. Najveći udio u ukupnome dugu na razini županije imaju blokirani građani – muškarci u Zadarskoj županiji (82 %). Prema nominalnoj visini duga najzaduženije su žene, stanovnice Grada Zagreba (3,0 milijarde kuna), a najmanje zadužene žene u Požeško-slavonskoj županiji. Najveći udio u ukupnome dugu na razini županije imaju žene u Međimurskoj županiji (52 %). U odnosu na stanje od prije godinu dana, udio muškaraca u ukupnom broju blokiranih građana manji je za 1,6 %, a u iznosu duga neznatno je veći, 0,1 %.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana prema rodnom kriteriju - 30.9.2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 30.9.2016.

Zagreb, 28. studenoga 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 30. rujna 2016. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,6 %) i Ličko-senjskoj županiji (9,0 %). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj (14,7 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,2 %). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca čiji prosječan dug iznosi 345 tisuća kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 334 tisuće kuna, Velike Gorice s dugom od 239 tisuća, Samobora s dugom od 235 tisuća i Svete Nedjelje s dugom od 219 tisuća kuna, dok su blokirani građani u preostalih 20 gradova s rang liste, u prosjeku dužni od 70 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 181 tisuće kuna (blokirani građani Poreča), 185 tisuća kuna (blokirani građani Metkovića), 188 tisuća kuna (blokirani građani Zagreba) i 190 tisuća kuna (blokirani građani Varaždina).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.9.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 30.9.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.9.2016.

Zagreb, 24. studenoga 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,8 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,3 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,7 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,2 %), a prema istom kriteriju slijede Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija (13,3 %), Osječko-baranjska (12,6 %), Zagrebačka (12,2 %), Brodsko-posavska (12,1 %) te Vukovarsko-srijemska županija (12,0 %).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 30.9.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 30.9.2016.

Zagreb, 22. studenoga 2016. - U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 38,4 milijarde kuna ili 95,1 % ukupnog duga građana, koji je 30. rujna 2016. godine iznosio 40,4 milijarde kuna. Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. rujna 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 51,1 %, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 58,5 %. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 11,2 %, osiguravajućim društvima s 3,2 %, telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7 % udjela, leasing i factoring tvrtkama s 2,3 % udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,0 % udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. rujna 2016. godine bilo 77 728. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno su 121 854 građana blokirana zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2015. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 126 662, a iznos njihova duga 477,6 milijuna kuna, a prema stanju od 30. rujna 2016. dug je također manji i iznosi 458,1 milijun kuna.

Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Iznos njihovog duga, 30. rujna 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, veći je za 12,1 % (986,5 milijuna kuna). Slijedi dug građana čiji je iznos veći od milijun kuna s rastom od 11,6 % (2,2 milijarde kuna) te onih čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna, koji je porastao za 10,8 % (356,3 milijuna kuna). Za usporedbu, dug 4416 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3 %), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,4 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 53,0 %) i veći je od duga preostalih 324 219 blokiranih građana (udio u broju blokiranih građana 98,7 %), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 19,0 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,0 %).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.9.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.9.2016.

KRETANJE BROJA BLOKIRANIH OPG-a U RAZDOBLJU OD 30.6.2011. DO 30.9.2016.

Zagreb, 21. studenoga 2016. - Prema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna 2016. godine, u blokadi su bile 982 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, s tim da je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

Njihov dug iz osnova 30. lipnja 2011. godine iznosio je 222,5 milijuna kuna, a 30. rujna 2016. godine povećao se na 409,1 milijun kuna ili za 83,8 %. Broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 30. lipnja 2011. godine bio je 830, a 30. rujna 2016. godine povećao se na 982 ili za 18,3 %.

Promatrano po županijama, najzaduženija su bila obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) sa sjedištem u Osječko-baranjskoj županiji, na koje se odnosilo 20,6 % prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje te Virovitičko-podravske županije, s udjelom od 12,5 %.

Cijeli tekst: Kretanje broja blokiranih OPG-a u razdoblju od 30.6.2011. do 30.9.2016.

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 30.9.2016.

Zagreb, 16. studenoga 2016. - Prema stanju na dan 30. rujna 2016. godine, od ukupno 12 556 blokiranih pravnih osoba, njih 9660 ili 76,9 % odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 11,13 milijardi ili 92,5 % iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 7156 ili 57,5 % radnika. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 1,96 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,11 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 9,06 milijardi kuna.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od 60 % insolventnih pravnih osoba sa 61,6 % iznosa neizvršenih osnova nije krajem rujna 2016. godine imalo niti jednog zaposlenog. Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb odnosila se 6,01 milijarda kuna ili 54,0 % ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 1,85 milijardi kuna duga (16,6 %), Primorsko-goranske s 0,56 milijardi kuna (5,0 %), Zagrebačke s 0,49 milijardi kuna (4,4 %) te Istarske  županije s 0,44 milijarde kuna neizvršenih osnova (4,0 %).

Cijeli tekst: Kratka analiza blokiranih pravnih osoba 120 i više dana - po županijama 30.9.2016.

Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 dana - po županijama_30.9.2016.

NATJEČAJ ZA DODJELU IT STIPENDIJA U FINI

Zagreb, 14. studenoga 2016. - Financijska agencija, vodeća hrvatska tvrtka na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga, raspisuje natječaj za dodjelu do 20 studentskih stipendija, u mjesečnom iznosu od 3.000 kuna neto, u trajanju od godine dana.

Uz spomenuti novčani iznos, Fina će dobitnicima stipendije omogućiti obavljanje studentske stručne prakse i izrade diplomskog rada te, sukladno potrebama, omogućiti i zapošljavanje po završetku studija, uz mogućnost usavršavanja i profesionalnog razvoja te suradnju s vrhunskim stručnjacima.

Na natječaj se mogu prijaviti redoviti studenti i studentice 2. godine diplomskog studija, sa sljedećih fakulteta:

Fakultet elektrotehnike i računarstva: profil Obradba informacija, Telekomunikacije i informatika, Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, Računalno inženjerstvo; Fakultet organizacije i informatike: smjer Informacijsko i programsko inženjerstvo, Organizacija poslovnih sustava, Baze podataka i baze znanja; Prirodoslovno-matematički fakultet: smjer Primijenjena matematika, Računarstvo i matematika i Tehničko veleučilište u Zagrebu: smjer Informatika i Računarstvo.

Prijave s potrebnom dokumentacijom, zainteresirani studenti mogu poslati od 14. do 24.11.2016. godine, na e-mail adresu stipendija@fina.hr, a sve informacije o kriterijima, sadržaju prijave te obvezama stipendista, naći ćete ovdje.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 30.9.2016.

Zagreb, 11. studenoga 2016. - Prema stanju na dan 30. rujna 2016. godine, u odnosu na stanje godinu dana ranije, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 12 771 (29,5 %), a iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje manji je za 8 milijardi kuna (30,2 %). Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 39,3 % prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (7,3 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,7 % (2,5 milijardi kn), Primorsko-goranske s udjelom od 5,9 % (1,1 milijarda kn), Istarske s udjelom od 5,8 % (1,1 milijarda kn), Zagrebačke s udjelom od 5,1 % (0,9 milijardi kn) te Zadarske županije s udjelom od 4,0 % (0,7 milijardi kn). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 604,29 tisuća kuna, što je za 1,1 % manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 610,80 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najveći iznosi blokade odnose se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 4,6 milijardi kuna, poslovne subjekte iz građevinarstva, 3,8 milijardi kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, poslovne subjekte iz područja prerađivačke industrije, 2,3 milijarde kuna te one iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 1,6 milijardi kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 6834, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 5220 i građevinarstvo s 4061-im blokiranim poslovnim subjektom.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 30.9.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.9.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA RUJAN 2016. GODINE

Zagreb, 8. studenoga 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna 2016. godine, bilo je blokirano 30 556 poslovnih subjekata, što je za 559 (1,8 %) manje u odnosu na kolovoz 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 18,46 milijardi kuna, što je za 2,7 % manje nego u kolovozu 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 12 771 poslovnog subjekta (29,5 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 8,0 milijardi kuna (30,2 %).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. rujna u blokadi je bilo 328 635 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 40,42 milijarde kuna, što je za 0,5 % više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 30. rujna 2016. godine zaprimljene su 6 953 783 osnove, od čega se 28,34 % odnosi na poslovne subjekte, a 71,66 % na građane. U istom periodu ukupno su izvršene 116,3 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 34,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - rujan 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.8.2016.

Zagreb, 19. listopada 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana prema stanju na dan 31. kolovoza 2016. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Velika Gorica, Osijek, Rijeka, Čakovec, Zadar, Varaždin, Samobor i Slavonski Brod. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s 11,8 %, Sisak s 11 % i Čakovec s 10,1 % blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 351 tisuću kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 343 tisuće kuna, Velike Gorice s dugom od 242 tisuće kuna, Samobora s dugom od 235 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 221 tisuću kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.8.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.8.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.8.2016.

Zagreb, 13. listopada 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,7 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,3 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,6 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,1 %), a prema istom kriteriju slijede Virovitičko-podravska (13,3 %), Bjelovarsko-bilogorska (13,1 %), Osječko-baranjska (12,5 %), te Zagrebačka i Brodsko-posavska županija (12 %).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.8.2016.

PREMA OCJENI GRAĐANA, FINA NA 3. MJESTU PO KVALITETI PRUŽANJA USLUGA

Zagreb, 12. listopada 2016. - U okviru IPA projekta, pod nazivom "Jačanje uloge građana u poboljšanju kvalitete usluga javne uprave", u organizaciji Ministarstva uprave, provedeno je istraživanje o percepciji građana kvalitetom usluga javne uprave.
Istraživanje je provela agencija Ipsos, u razdoblju od 11. do 15. srpnja 2016. godine, na 1000 ispitanika iz cijele Republike Hrvatske, a ocjenjivani su stavovi i očekivanja građana, kao korisnika usluga.

Od institucija koje su bile uključene u istraživanje, građani su najbolje ocijenili Matične urede, županijske i/ili gradske bolnice, Finu, MUP i HZZO.

BROJ NOVOOSNOVANIH DRUŠTAVA I OBRTA PUTEM SERVISA HITRO.HR

Zagreb, 11. listopada 2016. - U razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2016. godine, ukupno je putem servisa HITRO.HR otvoreno 4.907 društava i obrta. Od toga je 151 obrt, 1.624 društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 3.132 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
 
Predviđanja su da će, putem servisa HITRO.HR, u 2016. godini biti otvoreno približno 6.543 društva i obrta, što bi predstavljalo povećanje od ukupno njih 765, odnosno 13 % više osnovanih društava i obrta, u odnosu na 2015. godinu.

Cijeli tekst: Informacija o broju društava i obrta osnovanih putem servisa HITRO.HR - stanje 30.9.2016.

U RAZDOBLJU OD SRPNJA DO RUJNA NOVIH 10.293 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 10. listopada 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima. Od početka rada Upisnika 2006. godine do 30. rujna 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 685.233 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (298.066), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (173.655), računala (97.819), strojevi (52.588) i stado/stoka (48.051).

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 30. lipnja 2016. upisano je novih 10.293 pokretnine i prava. Najveći broj u razdoblju od srpnja do rujna odnosio se na ostale pokretnine i prava (7.127), na vozila (1.438) i na strojeve (1.074), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacija o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 30.9.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31.8.2016.

Zagreb, 7. listopada 2016. - Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. kolovoza 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 51,5 %, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 59,1 %. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 11,1 %, osiguravajućim društvima s 3,1 %, telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7 %, leasing i factoring tvrtkama s 2,5 % udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2 % udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. kolovoza 2016. godine bilo 77 421. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno su 120 633 građana blokirana zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2015. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 126 662, a iznos njihova duga 477,6 milijuna kuna, a prema stanju od 31. kolovoza 2016. godine, dug je, također, manji i iznosi 455,8 milijuna kuna.

Dug 4396 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3 %), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,45 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 53,3 %) i veći je od duga preostala 321 254 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,7 %), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 18,76 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 46,7 %).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.8.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.8.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.8.2016.

Zagreb, 30. rujna 2016. - Prema stanju na dan 31. kolovoza 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Šibensko-kninskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba s 928,36 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske županije s 855,99 tisuća, Krapinsko-zagorske sa 787,53 tisuće te Splitsko-dalmatinske županije sa 764,13 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji (301,28 tisuća kuna). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 609,97 tisuća kuna, što je za 3,2% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 591,13 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 7029, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s 5263 i građevinarstvo s 4142 blokirana poslovna subjekta. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2,4 milijuna kuna po dužniku) i poslovni subjekti u poslovanju nekretninama (2,1 milijun kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 4,9 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva s 3,9 milijardi kuna duga.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.8.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.8.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA KOLOVOZ 2016. GODINE

Zagreb, 27. rujna 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza 2016. godine, bilo je blokirano 31.115 poslovnih subjekata, što je za 340 (1,1 %) manje u odnosu na srpanj 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 18,98 milijardi kuna, što je za 1,2 % manje u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 14 052 poslovna subjekta (31,1 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 7,72 milijarde kuna (28,9 %).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza u blokadi je bilo 325 650 građana, što je za 2707 građana (0,8 %) manje nego u srpnju ove godine. Dug građana iz osnova iznosio je 40,20 milijardi kuna, što je za 0,1 % manje u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. kolovoza 2016. godine zaprimljene su 6 849 282 osnove, od čega se 28,5 % odnosi na poslovne subjekte, a 71,5 % na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 114,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 33,8 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - kolovoz 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.7.2016.

Zagreb, 20. rujna 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. srpnja 2016. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,6 %) i Ličko-senjskoj županiji (8,9 %). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj (14,6 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,1 %). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca čiji prosječan dug iznosi 345 tisuća kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 337 tisuća kuna, Velike Gorice s dugom od 240 tisuća, Samobora s dugom od 235 tisuća i Svete Nedjelje s dugom od 223 tisuće kuna, dok su blokirani građani u preostalih 20 gradova s rang liste, u prosjeku dužni od 70 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 185 tisuća (blokirani građani Metkovića), 187 tisuća (blokirani građani Varaždina) i 188 tisuća kuna (blokirani građani Zagreba).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.7.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.7.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.7.2016.

Zagreb, 16. rujna 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. srpnja 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,7 %), Sisačko-moslavačkoj (9,3 %) i Virovitičko-podravskoj županiji (9 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,6 %), Sisačko-moslavačkoj (14,1 %) i Virovitičko-podravskoj županiji (13,5 %), a prema istom kriteriju slijede Bjelovarsko-bilogorska (13,1 %), Osječko-baranjska (12,6 %), Brodsko-posavska (12,1 %) te Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka županija (12 %).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.7.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31.7.2016.

Zagreb, 13. rujna 2016. - Od 328.357 građana, dug 4.373 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3 %), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,47 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 53,3 %) i veći je od duga preostala 323.984 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,7 %), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 18,79 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 46,7 %).

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. srpnja 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 52 %, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 59,6 %. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 11 %, osiguravajućim društvima sa 3,1%, telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,7 %, leasing i factoring tvrtkama sa 2,5 % udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2 % udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. srpnja 2016. godine bilo 78.937. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 123.513 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Prema iznosu duga, 31. srpnja 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od milijun kuna (11,8 %), građana čiji je iznos veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (10,8 %) te onih čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna (9 %). Promatrano po ostalim segmentima visine duga, broj blokiranih građana, kao i iznos njihova duga, s izuzetkom onog jednakog ili manjeg od 2.000 kuna te većeg od 2.000, a jednakog ili manjeg od 10.000 kuna, povećao se u odnosu na stanje od 31. prosinca 2015. godine. Najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (10,6 %).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.7.2016. 

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.7.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.7.2016.

Zagreb, 9. rujna 2016. - Prema stanju na dan 31. srpnja 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje, u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Šibensko-kninskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 37,5 % prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (7,2 milijarde kn), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s 916 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske županije s 855 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 786 tisuća te Krapinsko-zagorske županije sa 772 tisuće kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 611 tisuća kuna, što je za 4,6 % više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 584 tisuće kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 7144, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s 5319 i građevinarstvo sa 4151 blokiranim poslovnim subjektom. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 5 milijardi kuna ili 26,2 % duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva s 3,9 milijardi kuna duga ili 20,4 %.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.7.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.7.2016.

DEMANTIJ ČLANKA "KOJI SE SVE TROŠKOVI SKRIVAJU IZA OVRHE I KAKO NAS DERE DRŽAVA"

Zagreb, 6. rujna 2016. - U cijelosti objavljujemo demantij članka pod naslovom "Koji se sve troškovi skrivaju iza ovrhe i kako nas dere država", koji je objavljen 4. rujna 2016. godine na portalu Narodni list.
Navedeni tekst sadrži veći broj tvrdnji koje su u cijelosti netočne, neistinite, neosnovane i kojima je jedini cilj nanijeti štetu ugledu Financijske agencije, odnosno Republike Hrvatske, temeljem čijih propisa Fina obavlja poslove na koje se članak odnosi. Ujedno, članak pogrešno informira, odnosno navodi čitatelja na pogrešne zaključke, što je posljedica nepoznavanja osnovnih, javno dostupnih činjenica koji se tiču postupka provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Činjenica je da Fina sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je na snazi već gotovo punih 6 godina, obavlja poslove prisilne naplate na novčanim sredstvima. Samo pokretanje ovrhe na novčanim sredstvima od strane vjerovnika propisano je Ovršnim i drugim zakonima te nijednim propisom nije određeno da vjerovnik mora obavijestiti dužnika  kada će dostaviti ovrhu na prisilnu naplatu u Finu.

Prije prisilne naplate, vjerovnik u pravilu više puta poziva dužnika da mirnim putem pristupi plaćanju svoga duga, a i u slučaju ovrhe na temelju rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik, odnosno sud, izdavatelj rješenja ima obvezu, sukladno Ovršnom zakonu, dostaviti rješenje o ovrsi dužniku, prije nego što započne ovrha u Fini.

Uzevši u obzir činjenicu da ovršenik ne zna ili nije siguran za što se provodi ovrha po njegovim računima, isti može osobno doći u bilo koju jedinicu Financijske agencije i uz identifikacijski dokument, radnik Fine će mu na šalteru priopćiti stanje blokade i po kojoj osnovi se ovrha provodi. Za navedenu informaciju, Fina nikada nije naplaćivala niti naplaćuje naknadu.

Ako ovršenik izričito traži izlist osnove za plaćanje koju je Fina zaprimila za provedbu, ovršenik ima mogućnost zahtijevati ispis na papiru ili u elektroničkom obliku. Ako se ispis obavlja na papiru, tada radnik Fine svaku stranicu ovjerava svojim pečatom i potpisom, kao potvrdu vjerodostojnosti da se radi o izvornoj preslici ovrhe koja je upisana u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje.

U pogledu ispisa evidencije nenaplaćenih ovrha, ne postoji kopija izvadaka iz Očevidnika, kao što navodi autor teksta. Očevidnik je "živa" evidencija koju Fina vodi u elektroničkom obliku. Kada ovršenik zatraži Očevidnik, generiraju se relevantni podaci koji su u tom trenutku upisani u Očevidnik za svaku ovrhu zasebno, upisuju se sve naplate po toj osnovi, obračunava kamata po svakoj naplati, odnosno dospjela kamata do datuma izdavanja Očevidnika te izračunava preostali dug po svakoj evidentiranoj ovrsi, kao i ukupno stanje blokade. Slijedom navedenog, konstatacija da bi se ovakav ispis trebao naplaćivati kao puko fotokopiranje je paušalan, neargumentiran i uvredljiv te bi se mogao usporediti sa zahtjevom da se cijena određene tiskovine (dnevnih novina, odnosno časopisa) naplaćuje isključivo u vrijednosti utrošenog materijala.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA SRPANJ 2016. GODINE

Zagreb, 5. rujna 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. srpnja 2016. godine, bilo je blokirano 31.455 poslovnih subjekata, što je za 590 (1,8%) manje u odnosu na lipanj 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 19,21 milijardu kuna, što je neznatno manje (0,05%) u usporedbi s lipnjem ove godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 14.992 poslovna subjekta (32,3%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 7,91 milijardu kuna (29,2%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. srpnja u blokadi je bilo 328.357 građana, što je za 431 građanina (0,1%) manje nego u lipnju. Dug građana iz osnova iznosio je 40,26 milijardi kuna, što je za 0,8% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. srpnja 2016. godine, zaprimljene su 6.765.923 osnove, od čega se 28,58% odnosi na poslovne subjekte, a 71,42% na građane. U istom razdoblju, ukupno je izvršeno 112,8 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 33,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - srpanj 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 30.6.2016.

Zagreb, 1. rujna 2016. – Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, prema stanju na dan 30. lipnja 2016. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u Zagrebu, a slijede Split, Velika Gorica, Osijek, Rijeka, Čakovec, Zadar, Varaždin, Samobor i Slavonski Brod. Prema broju blokiranih građana, u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s 12%, Dugo Selo s 11,3%, Sisak s 11,1% i Čakovec s 10,2% blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 345 tisuća kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 333 tisuće kuna, Velike Gorice s dugom od 239 tisuća kuna, Samobora s dugom od 231 tisuću kuna i Svete Nedjelje s dugom od 218 tisuća kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.6.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 30.6.2016. 

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.6.2016.

Zagreb, 30. kolovoza 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,8%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,7%). Prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (14%), Virovitičko-podravska (13,4%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%), Osječko-baranjska (12,6%) te Zagrebačka županija (12,1%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 30.6.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 30.6.2016.

Zagreb, 26. kolovoza 2016. – U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade (više od 360 dana). Na njih se odnosilo 37,84 milijarde kuna ili 94,8% ukupnog duga građana, koji je 30. lipnja 2016. godine iznosio 39,93 milijarde kuna.
 
Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. lipnja 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 52,2%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 59,8%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 11%, osiguravajućim društvima s 3,1%, telekomunikacijskim tvrtkama s 2,6% udjela, leasing i factoring tvrtkama s 2,5% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2% udjela u ukupnom dugu građana. Udio duga prema komunalnim tvrtkama, pružateljima komunalnih usluga, manji je od 0,8% (306,9 milijuna kuna).
 
Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. lipnja 2016. godine bilo ukupno 125.010, što je u odnosu na kraj 2015. godine manje za 1.652, a iznos njihova duga bio je 477,6 milijuna kuna. Prema stanju od 30. lipnja 2016. godine, dug je također manji i iznosi 468,5 milijuna kuna.
 
Za usporedbu, dug 4.356 građana, što je udio u broju blokiranih građana od 1,3%, koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,25 milijardi kuna, što je udio u ukupnome dugu građana od 53,2% i veći je od duga preostala 324.432 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,7%), koji iznosi ukupno 18,68 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 46,8%).


Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.6.2016. 

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.6.2016.

KRETANJE BROJA BLOKIRANIH OPG-a U RAZDOBLJU OD 30.6.2011. DO 30.6.2016.

Zagreb, 22. kolovoza 2016. - Prema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2016. godine u blokadi je bilo 998 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, s tim da je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

Njihov dug iz osnova 30. lipnja 2011. godine iznosio je 222,5 milijuna kuna, a 30. lipnja 2016. godine povećao se na 426,3 milijuna kuna ili za 91,6%. Broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 30. lipnja 2011. godine bio je 830, a 30. lipnja 2016. godine povećao se na 998 ili za 20,2%.

Cijeli tekst: Kretanje broja blokiranih OPG-a u razdoblju od 30.6.2011. do 30.6.2016.

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 30.6.2016.

Zagreb, 18. kolovoza 2016. - Prema stanju na dan 30. lipnja 2016. godine, od ukupno 13.761 blokirane pravne osobe, njih 10.588 ili 76,9% odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 11,46 milijardi ili 89,4% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 7.488 ili 53,3% radnika. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 1,87 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,12 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 9,47 milijardi kuna.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od 60% insolventnih pravnih osoba sa 64,5% iznosa neizvršenih osnova nije krajem lipnja 2016. godine imalo niti jednog zaposlenog. Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb odnosilo se 5,84 milijarde kuna ili 51% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije sa 1,99 milijardi kuna duga (17,3%), Primorsko-goranske sa 0,58 milijardi kuna (5,1%), Istarske sa 0,53 milijarde kuna (4,6%) te Zagrebačke županije sa 0,47 milijardi kuna neizvršenih osnova (4,1%).

Cijeli tekst: Kratka analiza blokiranih pravnih osoba 120 i više dana - po županijama 30.6.2016.

Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 dana - po županijama_30.6.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 30.6.2016.

Zagreb, 10. kolovoza 2016. - Prema stanju na dan 30. lipnja 2016. godine, u odnosu na stanje godinu dana ranije, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 15.130 (32,1%), a iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje manji je za 8,55 milijardi kuna (30,8%). Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja grada Zagreba, na koje se odnosilo 37,7% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (7,2 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,7% (2,8 milijardi kn), Istarske s udjelom od 6,1% (1,2 milijarde kn), Primorsko-goranske s udjelom od 5,9% (1,1 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,1% (1 milijarda kn). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 599,76 tisuća kuna, što je za 1,9% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 588,56 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najveći iznosi blokade odnose se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo 5 milijardi kuna, poslovne subjekte iz građevinarstva 3,9 milijardi kuna, prerađivačke industrije 2,1 milijardi kuna te one iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 1,6 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 7.276, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 5.396 i građevinarstvo s 4.224 blokirana poslovna subjekta.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 30.6.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.6.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA LIPANJ 2016. GODINE

Zagreb, 29. srpnja 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2016. godine, bilo je blokirano 32.045 poslovnih subjekata, što je za 722 (2,2%) manje u odnosu na svibanj 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 19,22 milijarde kuna, što je za 0,9% manje nego u svibnju 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 15.130 poslovnih subjekata (32,1%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 8,55 milijardi kuna (30,8%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja u blokadi je bilo 328.788 građana, što je za 283 građana (0,1%) manje nego u svibnju. Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 30. lipnja 2016. godine, zaprimljena je 6.666.291 osnova, od čega se 28,66% odnosi na poslovne subjekte, a 71,34% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 110,6 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 32,6 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - lipanj 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.5.2016.

Zagreb, 21. srpnja 2016. – Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. svibnja 2016. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,74%) i Ličko-senjskoj županiji (8,90%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,65%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 348 tisuća kuna. Slijede ih građani Benkovca, s dugom od 333 tisuće kuna, Samobora, s dugom od 230 tisuća kuna i Svete Nedjelje, s dugom od 216 tisuća kuna, dok su blokirani građani u preostalom dvadeset i jednom gradu s rang liste, u prosjeku dužni od 69 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 184 tisuće kuna (blokirani građani Zagreba i Varaždina).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.5.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.5.2016.

BROJ NOVOOSNOVANIH DRUŠTAVA I OBRTA PUTEM SERVISA HITRO.HR

Zagreb, 19. srpnja 2016. - U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine, ukupno je putem servisa HITRO.HR otvoreno 3.471 društvo i obrt. Od toga je 111 obrta, 1.164 društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 2.196 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
 
Predviđanja su da će, putem servisa HITRO.HR, u 2016. godini biti otvoreno približno 6.942 društva i obrta, što bi predstavljalo povećanje od ukupno njih 1.164, odnosno 20 % više osnovanih društava i obrta u odnosu na 2015. godinu.

Cijeli tekst: Informacija o broju društava i obrta osnovanih putem servisa HITRO.HR

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.5.2016.

Zagreb, 15. srpnja 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2016. godine, u apsolutnom broju najviše bilo dužnika, i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,8%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,6%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (14,1%), Virovitičko-podravska (13,4%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%), Osječko-baranjska (12,6%) te Zagrebačka županija (12,1%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.5.2016.

DEMANTIJ ČLANKA "OVRŠNI BIZNIS NA BLOKADAMA GRAÐANA - FINA, ODVJETNICI I LUPAČI PEČATA ZARADILI MILIJARDE KUNA"

Zagreb, 13. srpnja 2016. - U cijelosti objavljujemo demantij članka pod naslovom "OVRŠNI BIZNIS - Na blokadama građana FINA, odvjetnici i lupači pečata zaradili milijarde kuna“, objavljenog 11. srpnja 2016. godine na portalu index.hr.

"Navodi iz predmetnog teksta su neistiniti, netočni, zlonamjerni i senzacionalistički te nemaju namjeru objektivno informirati javnost.

Nije jasno iz kojeg razloga je tekst prvenstveno usmjeren protiv Fine, kada se i iz izjave gđe. Kervatin jasno vidi da se njeni navodi odnose na troškove javnih bilježnika i odvjetnika, čiji troškovi ovise i o visini potraživanja, dok je naknada Fine fiksna, uvijek jednaka i podaci o istoj su svima javno dostupni (pa ih i gđa Kervatin navodi) te je propisana cjenikom koji je odobren od strane Ministra financija i javno objavljen na internetskim stranicama Fine.

Fina nikako nije uzročnik nastanka niti povećanja dugova, već čak suprotno, kroz brz i ekonomičan sustav upravo omogućuje da se ovrha provede uz što manji trošak za ovršenika i ovrhovoditelja. Posao provedbe ovrhe je posao koji je povjeren Fini zakonom i čija je svrha osiguranje funkcioniranja pravnog sustava RH i omogućavanje izvršenja sudskih odluka.

Kako je Fina državna agencija, prilikom određivanja visine naknade za provedbu ovrhe, polazi se upravo od činjenice da ista mora biti dovoljna za financiranje sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i nikako joj nije cilj postizanje nekakve ogromne zarade, što se jasno vidi, osim iz same visine naknade, i iz toga što je naknada Fine uvijek jednaka, neovisno o visini duga građana - Fina naplaćuje kroz naknadu samo obavljeni posao, a nikako nekakav postotak kako bi od navedenog posla postigla što veću zaradu na uštrb ovršenika.

U LIPNJU NOVIH 2.206 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 11. srpnja 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima. Od početka rada Upisnika 2006. godine do 30. lipnja 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 674.940 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (290.939), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (172.217), računala (97.766), strojevi (51.514) i stado/stoka (47.787). Drugu skupinu od sveukupno 14.717 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.512), udjeli i poslovni udjeli (5.722), ukupnost stvari (2.468), dionice (11) i patenti (4) upisa.

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje, zaključno s danom 31. svibnja 2016. godine, upisano je novih 2.206 pokretnina i prava. Najveći broj u mjesecu svibnju odnosio se na ostale pokretnine i prava (1.139) i na vozila (575), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacija o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 30.6.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31.5.2016.

Zagreb, 7. srpnja 2016. - Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. svibnja 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 53%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 60,7%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 10,1%, osiguravajućim društvima sa 3,2%, telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,7 %, leasing i factoring tvrtkama sa 2,5% udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. svibnja 2016. godine bilo 80.420. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 126.437 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2015. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 126.662, a iznos njihova duga 477,6 milijuna kuna, a prema stanju od 31. svibnja 2016. godine, dug je, također, manji i iznosi 470,9 milijuna kuna.

Dug 4.318 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 20,72 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,9%) i veći je od duga preostala 324.753 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,7%), čiji je dug manji od milijun kuna, a koji iznosi ukupno 18,45 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,1%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.5.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.5.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.5.2016.

Zagreb, 30. lipnja 2016. - Prema stanju na dan 31. svibnja 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Šibensko-kninskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 912,69 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske županije sa 841,92 tisuće, Splitsko-dalmatinske sa 771,08 tisuća te Krapinsko-zagorske županije sa 764,72 tisuće kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji (273,56 tisuća kuna). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 592,03 tisuće kuna, što je za 1,2% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 584,76 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 7.400, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 5.486 i građevinarstvo sa 4.306 blokiranih poslovnih subjekata. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i poslovni subjekti u poslovanju nekretninama (1,9 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 5 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 4,1 milijardu kuna duga.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.5.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.5.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA SVIBANJ 2016. GODINE

Zagreb, 24. lipnja 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. svibnja 2016. godine blokirano je bilo 32.767 poslovnih subjekata, što je za 1.093 (3,2%) manje u odnosu na travanj 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 19,40 milijardi kuna, što je za 3,4% manje nego u travnju 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 15.247 poslovnih subjekata (31,8%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 8,68 milijardi kuna (30,9%).

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. svibnja 2016. godine u blokadi je bio 329.071 građanin, što je za 257 građana (0,1%) manje nego u travnju. Dug građana iz osnova iznosio je 39,17 milijardi kuna, što je za 1,2% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. svibnja 2016. godine zaprimljene su 6.573.072 osnove, od čega se 28,72% odnosi na poslovne subjekte, a 71,28% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 108,3 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 32,1 milijardu kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - svibanj 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 30.4.2016.

Zagreb, 17. lipnja 2016. – Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, prema stanju na dan 30. travnja 2016. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Čakovec, Velika Gorica, Zadar, Varaždin,  Samobor i Slavonski Brod. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s 12%, Dugo Selo s 11,3%, Sisak s 11,2% i Čakovec s 10,1% blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 348 tisuća kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 332 tisuće kuna, Samobora s dugom od 231 tisuću kuna i Svete Nedjelje s dugom od 216 tisuća kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.4.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 30.4.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30.4.2016.

Zagreb, 15. lipnja 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,8%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,7%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (14,2%), Virovitičko-podravska (13,4%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%), Osječko-baranjska (12,7%) te Zagrebačka županija (12,1%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 30.4.2016.

U SVIBNJU NOVIH 9.783 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 10. lipnja 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima. Od početka rada Upisnika 2006. godine do 31. svibnja 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 672.734 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (289.800), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (171.642), računala (97.757), strojevi (51.423) i stado/stoka (47.554). Drugu skupinu od sveukupno 14.556 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.512), udjeli i poslovni udjele (5.577), ukupnost stvari (2.452), dionice (11) i patenti (4) upisa.

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 30. travnjem 2016., upisano je novih 9.783 pokretnine i prava. Najveći broj u mjesecu svibnju odnosio se na ostale pokretnine i prava (8.865) i na vozila (520), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11), ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacija o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 31.5.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 30.4.2016.

Zagreb, 10. lipnja 2016. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. travnja 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 53,1%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 60,9%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 10,1%, osiguravajućim društvima s 3,2%, telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7%, leasing i factoring tvrtkama s 2,5% udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. travnja 2016. godine bilo 81.017. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 127.911 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Prema iznosu duga, 30. travnja 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (7,41%), građana čiji je iznos veći od milijun kuna (6,56%) te onih čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna (5,15%).

Promatrano po ostalim segmentima visine duga, broj blokiranih građana, kao i iznos njihova duga, s izuzetkom iznosa većeg od 2.000, a jednakog ili manjeg od 10.000 kuna, povećao se u odnosu na stanje od 31. prosinca 2015. godine. Najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (7,04%).
Za usporedbu, dug 4.279 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 20,47 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,9%) i veći je od duga preostalih 325.049 blokiranih građana (udio u broju blokiranih građana 98,7%), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 18,25 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,1%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.4.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 30.4.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 30.4.2016.

Zagreb, 6. lipnja 2016. - Prema stanju na dan 30. travnja 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje, u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Šibensko-kninskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 39,1% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (7,8 milijardi kn), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s 947 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske županije s 833 tisuće, Splitsko-dalmatinske sa 771 tisuću te Krapinsko-zagorske županije sa 751 tisuću kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 593 tisuće kuna, što je za 2,5% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 578 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 7.717, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s 5.636 i građevinarstvo sa 4.443 blokirana poslovna subjekta. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 5,1 milijardu kuna ili 25,5% duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 4,2 milijarde kuna duga ili 21,1%.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 30.4.2016.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.4.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA TRAVANJ 2016. GODINE

Zagreb, 1. lipnja 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja 2016. godine, bilo je blokirano 33.860 poslovnih subjekata, što je za 1.553 (4,4%) manje u odnosu na ožujak 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 20,09 milijardi kuna, što je, također, za 4,4% manje nego u ožujku 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 14.554 poslovna subjekta (30,1%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 7,92 milijarde kuna (28,3%). S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u travnju 2016. godine smanjen je za 276,38 milijuna kuna, a broj dužnika za 28.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja u blokadi je bilo 329.328 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 38,72 milijarde kuna, što je za 2,2% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 30. travnja 2016. godine zaprimljeno je 6.475.337 osnova, od čega se 28,78% odnosi na poslovne subjekte, a 71,22% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 106,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 31,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - travanj 2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.3.2016.

Zagreb, 27. svibnja 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. ožujka 2016. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,77%) i Ličko-senjskoj županiji (9,01%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,65%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca čiji prosječan dug iznosi 346 tisuća kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 332 tisuće kuna, Samobora s dugom od 231 tisuću kuna i Svete Nedjelje s dugom od 215 tisuća kuna, dok su blokirani građani u preostalom 21-om gradu s rang liste, u prosjeku dužni od 66 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 180 tisuća kuna (blokirani građani Metkovića i Varaždina).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.3.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.3.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31.3.2016.

Zagreb, 24. svibnja 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,8%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,7%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (14,1%), Virovitičko-podravska (13,4%), Bjelovarsko-bilogorska (13,2%), Osječko-baranjska (12,7%) te Zagrebačka županija (12%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.3.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31.3.2016.

Zagreb, 20. svibnja 2016. – U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 36,30 milijardi kuna ili 95,9% ukupnog duga građana, koji je 31. ožujka 2016. godine iznosio 37,87 milijardi kuna.

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. ožujka 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 53,8%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 61,6%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 10,1%, osiguravajućim društvima s 3,2%, telekomunikacijskim tvrtkama s 2,7% udjela, leasing i factoring tvrtkama s 2,6% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. ožujka 2016. godine bilo 81.743. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 128.909 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2015. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 126.662, a iznos njihova duga 477,6 milijuna kuna, a prema stanju od 31. ožujka 2016. godine, dug je također veći i iznosi 478,4 milijuna kuna.

Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000. Iznos njihovog duga, 31. ožujka 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, veći je za 4,92% (401,71 milijun kuna). Slijedi dug građana čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna s rastom od 3,65%, dug građana čiji je iznos veći od milijun kuna s rastom od 3,62% te onih čiji je iznos veći od 50.000 kuna, a jednak ili manji od 100.000 kuna, koji je porastao za 3,37%.

Za usporedbu, dug 4.232 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,91 milijardu kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,6%) i veći je od duga preostalih 324.300 blokiranih građana (udio u broju blokiranih građana 98,7%), čiji je dug manji od milijun kuna, iznosi ukupno 17,96 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,4%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.3.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.3.2016.

KRETANJE BROJA BLOKIRANIH OPG-a U RAZDOBLJU OD 30.6.2011. DO 31.3.2016.

Zagreb, 19. svibnja 2016. - Prema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2016. godine u blokadi su bile 1.093 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, s tim da je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

Njihov dug iz osnova 30. lipnja 2011. godine iznosio je 222,5 milijuna kuna, a 31. ožujka 2016. godine povećao se na 448,9 milijuna kuna ili za 87,6%. Broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 30. lipnja 2011. godine bio je 830, a 31. ožujka 2016. godine povećao se na 1.093 ili za 17%.

Cijeli tekst: Pregled blokiranih OPG-a u razdoblju od 30.6.2011. do 31.3.2016.

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 31.3.2016.

Zagreb, 18. svibnja 2016. - Prema stanju na dan 31. ožujka 2016. godine, od ukupno 16.408 blokiranih pravnih osoba, njih 13.043 ili 79,5% odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 13,16 milijardi ili 90,8% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 8.090 ili 53,6% radnika. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu), iznosi 2,25 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,13 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 10,78 milijardi kuna.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od 70% insolventnih pravnih osoba sa 66,8% iznosa neizvršenih osnova nije krajem ožujka 2016. godine imalo niti jednog zaposlenog. Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb odnosilo se 6,82 milijarde kuna ili 51,8% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2 milijarde kuna duga (15,2%), Istarske s 0,62 milijarde kuna (4,7%), Primorsko-goranske s 0,60 milijardi kuna (4,6%) te Zagrebačke županije s 0,56 milijardi kuna neizvršenih osnova (4,2%).

Cijeli tekst: Kratka analiza pravnih osoba blokiranih 120 i više dana po županijama - 31.3.2016.

Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 i više dana po županijama - 31.3.2016.

ODRŽAN FINA FORUM 2016. I DODIJELJENE NAGRADE ZLATNA BILANCA ZA 2015. GODINU 

Zagreb, 17. svibnja 2016. – U organizaciji Financijske agencije, u Hotelu Westin u Zagrebu, održan je Fina forum 2016. i dodjela nagrada Zlatna bilanca za 2015. godinu, pod pokroviteljstvom Vlade RH.  

Na ovogodišnjem Fina forumu, pod nazivom "Prava vrijednost podataka", sudjelovali su predsjednik Uprave tvrtke King ICT Plamenko Barišić, direktor tvrtke Calisto, zastupnika tvrtke Gartner, Ivan Maglić, član Uprave tvrtke mStart Ante Laušić, direktor tvrtke Oracle Hrvatska Marin Tadić te član Uprave Fine Željko Pavić.

Panelisti su javnosti predstavili mogućnosti primjene „pametnih podataka“ (Smart Data) unutar poslovnog procesa, odnosno u analizi i interpretaciji podataka, tako da, u cilju kreiranja novih vrijednosti, usmjeravaju donošenje kvalitetnih odluka.

U drugome dijelu programa, Financijska je agencija javnosti predstavila financijske rezultate poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2015. godinu te najuspješnijim tvrtkama, sada već osmu godinu zaredom, dodijelila nagrade Zlatna bilanca. 

Uvodnim su se govorima nazočnima obratili predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Marić te predsjednica Finine Uprave Anđelka Buneta. Profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov prikazala je analizu financijskih rezultata poslovanja hrvatskog gospodarstva u 2015. godini, prema Fininim podacima.

Zlatna bilanca je nagrada koju dobivaju najuspješniji poduzetnici u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobivenom temeljem rangiranja 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija - rangiranje prema pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. Ukupni pobjednik – najbolji među najboljima - izabran je temeljem gore navedenih kriterija te ima najvišu ocjenu financijskog rejtinga, prema Fininoj metodologiji.* 

U izbor za Zlatnu bilancu za 2015. godinu, od 106.569 poduzetnika obveznika poreza na dobit – trgovačkih društava bez banaka i osiguravajućih društava - ušlo je 3.326 poduzetnika (malih, srednjih i velikih), koji su ostvarili odlične poslovne rezultate te zadovoljili stručne i objektivne ekonomske i financijske kriterije za ulazak među 11 najboljih tvrtki, koje je definirala Fina.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.3.2016.

Zagreb, 10. svibnja 2016. - Prema stanju na dan 31. ožujka 2016. godine, u odnosu na stanje godinu dana ranije, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 13.254 (27,2%), a iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje manji je za 7,66 milijardi kuna (26,7%). Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 39,8% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (8,4 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,8% (2,9 milijardi kn), Istarske s udjelom od 6,2% (1,3 milijarde kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6% (1,3 milijarde kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 4,6% (1 milijarda kn). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 593,33 tisuće kuna, što je za 0,7% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 589,19 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najveći iznosi blokade odnose se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 5,3 milijarde kuna, poslovne subjekte iz građevinarstva, 4,4 milijarde kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, poslovne subjekte iz područja prerađivačke industrije, 2,4 milijarde kuna te one iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i poslovanja nekretninama sa 1,6 milijardi kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 8.066, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 5.826 i građevinarstvo sa 4.676 blokiranih poslovnih subjekata.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.3.2016. 

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.3.2016.

U TRAVNJU NOVIH 2.192 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 10. svibnja 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima. Od početka rada Upisnika 2006. godine do 30. travnja 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 662.951 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (280.935), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (171.122), računala (97.747), strojevi (51.192) i stado/stoka (47.487).Drugu skupinu od sveukupno 14.468 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.512), udjeli i poslovni udjele (5.525), ukupnost stvari (2.416), dionice (11) i patenti (4) upisa.

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 31. ožujkom 2016. upisano je novih 2.192 pokretnine i prava. Najveći broj u mjesecu veljači odnosio se na ostale pokretnine i prava (1.127) i na vozila (519), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacije o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 30.4.2016.

FINA NOVI NOSITELJ CERTIFIKATA POSLODAVAC PARTNER

Zagreb, 9. svibnja, 2016. - Financijskoj agenciji je na svečanoj dodjeli pred cijelim rukovodećim timom prvi put uručeno prestižno priznanje certifikat Poslodavac Partner, koje se dodjeljuje organizacijama za kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima.

Fina je stekla Certifikat na temelju ocjene 45 procesa upravljanja ljudskim potencijalima grupiranih u pet područja: Strategija, Regrutiranje i selekcija, Rad, motivacija i nagrađivanje, Usavršavanje i razvoj te Odnos prema zaposlenicima. Procese u Fini ocijenio je stručni tročlani tim, a za dobivanje Certifikata organizacija je trebala ostvariti minimalno 70% standarda u svakom području te najmanje 75% ukupnih mogućih bodova. Fina je najbolje ocijenjena u područjima strategije, regrutiranja i selekcije te mogućnosti i dostupnosti usavršavanja zaposlenika.

Financijska agencija posebno se ističe dugogodišnjom tradicijom brige za dobrobit i razvoj svojih zaposlenika. Njeguje praksu društveno odgovornog poslodavca koji uvažava posebnosti zaposlenika. Jedan od pozitivnih primjera je i zapošljavanje većeg broja osoba s invaliditetom, koje su uspješno integrirane u radni proces, zahvaljujući kvalitetnom programu uvođenja u posao, mentorstvu i kontinuiranom praćenju njihova rada. Isto je prepoznato od strane struke te je Fina dobila i nagradu za Najbolje HR prakse u 2015. godini.

Uz nadogradnju postojećih dobrih praksi, Fina je u skladu s korporativnom strategijom u proteklom razdoblju intenzivno radila na razvoju sveobuhvatnog i transparentnog sustava praćenja radne uspješnosti zaposlenika. Kontinuirano ulaže u usavršavanje svojih zaposlenika te je u svrhu prijenosa internog znanja i vještina, razvijen i sustav internih trenera. Kako bi svim svojim zaposlenicima pružila podršku i omogućila bolje funkcioniranje u privatnom i poslovnom okruženju, u sklopu Službe upravljanja ljudskim potencijalima također djeluje Savjetovalište za psihološku pomoć.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA OŽUJAK 2016. GODINE

Zagreb, 6. svibnja 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2016. godine, bilo je blokirano 35.413 poslovnih subjekata, što je za 1.066 (2,9%) manje u odnosu na veljaču 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 21,01 milijardu kuna, što je za 4,6% manje nego u veljači 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 13.254 poslovna subjekta (27,2%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 7,66 milijardi kuna (26,7%). S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u ožujku 2016. godine smanjen je za 231,44 milijuna kuna, a broj dužnika za 47.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. ožujka 2016. godine zaprimljeno je 6.369.340 osnova, od čega se 28,97% odnosi na poslovne subjekte, a 71,03% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 105,6 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 30,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - ožujak 2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 29.2.2016.

Zagreb, 3. svibnja 2016. - Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 29. veljače 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,1%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s 9,7%, osiguravajućim društvima s 3,1%, telekomunikacijskim te leasing i factoring tvrtkama s 2,7% udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje s 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 29. veljače 2016. godine bilo 81.790. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 129.513 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2015. godine blokiranih građana, čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bilo je 126.662, a iznos njihova duga iznosio je 477,6 milijuna kuna, a prema stanju od 29. veljače 2016. godine, dug je također veći i iznosi 480,1 milijun kuna.

Za usporedbu, dug 4.187 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,56 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,4%) i veći je od duga preostalih 323.429 blokiranih građanina (udio u broju blokiranih građana 98,7%), čiji je dug manji od milijun kuna, a koji iznosi ukupno 17,76 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,6%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 29.2.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 29.2.2016.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 29.2.2016.

Zagreb, 2. svibnja 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana prema stanju na dan 29. veljače 2016. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Rijeka, Čakovec, Velika Gorica, Zadar, Varaždin i Samobor. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 12%, Dugo Selo sa 11,2%, Sisak sa 11% i Čakovec sa 10,1% blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 344 tisuće kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 331 tisuću kuna, Samobora s dugom od 229 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 208 tisuća kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 29.2.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 29.2.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 29.2.2016.

Zagreb, 2. svibnja 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 29. veljače 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,8%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,7%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (14%), Virovitičko-podravska (13,4%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%), Osječko-baranjska (12,7%) te Zagrebačka županija (12%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 29.2.2016.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 29.2.2016.

Zagreb, 25. travnja 2016. - Prema stanju na dan 29. veljače 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 968,03 tisuće kuna, a slijede oni Međimurske županije sa 770,63 tisuće, Splitsko-dalmatinske sa 758,26 tisuća te Krapinsko-zagorske županije sa 748,69 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji (250,77 tisuća kuna). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 603,72 tisuće kuna, što je za 0,2% manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 604,78 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - 8.367, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 5.883 i građevinarstvo sa 4.876 blokiranih poslovnih subjekata. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u djelatnosti poslovanja nekretninama (2,2 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo - 5,5 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 4,7 milijardi kuna duga.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 29.2.2016.  

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 29.2.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA VELJAČU 2016. GODINE

Zagreb, 20. travnja 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 29. veljače 2016. godine, bilo je blokirano 36.479 poslovnih subjekata, što je za 1.396 (3,7%) manje u odnosu na siječanj 2016. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 22,02 milijarde kuna, što je za 3,4% manje nego u siječnju 2016. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 11.349 poslovnih subjekata (23,7%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 6,90 milijardi kuna (23,9%). S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u veljači 2016. godine, smanjen je za 208,98 milijuna kuna, a broj dužnika za 43.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,32 milijarde kuna, što je za 0,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 29. veljače 2016. godine zaprimljeno je 6.262.096 osnova, od čega se 29,09% odnosi na poslovne subjekte, a 70,91% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 103,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 30,2 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - veljača

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.1.2016.

Zagreb, 15. travnja 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 31. siječnja 2016. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,46%) i Ličko-senjskoj županiji (8,74%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,67%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca čiji prosječan dug iznosi 345 tisuća kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 336 tisuća kuna, Samobora s dugom od 231 tisuću kuna i Svete Nedjelje s dugom od 211 tisuća kuna, dok su blokirani građani u preostalom 21-om gradu s rang liste, u prosjeku dužni od 67 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 184 tisuće kuna (blokirani građani Metkovića).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.1.2016.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.1.2016.

BROJ NOVOOSNOVANIH DRUŠTAVA I OBRTA PUTEM SERVISA HITRO.HR

Zagreb, 15. travnja 2016. - U razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine ukupno je putem servisa HITRO.HR otvoreno 1.678 društava i obrta. Od toga je 52 obrta, 593 društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 1.033 jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
 
Predviđanja su da će putem servisa HITRO.HR u 2016. godini biti otvoreno približno 6.712 društava i obrta što bi predstavljalo povećanje od ukupno njih 934, odnosno 16 % više osnovanih društava i obrta u odnosu na 2015. godinu.

Cijeli tekst: Informacija o broju društava i obrta osnovanih putem servisa HITRO.HR

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31. 1. 2016.

Zagreb, 14. travnja 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja 2016. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,8%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,7%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,8%), Virovitičko-podravska (13,4%), Bjelovarsko-bilogorska (13%) te Osječko-baranjska županija (12,5%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.1.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31. 1. 2016.

Zagreb, 13. travnja 2016. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. siječnja 2016. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,4%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,2%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 9,6%, osiguravajućim društvima sa 3,1%, telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,7%, leasing i factoring tvrtkama sa 2,6% udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. siječnja 2016. godine bilo 81.747. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 128.001 građanin blokiran zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Prema iznosu duga, 31. siječnja 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna (2,18%), građana čiji je dug jednak ili manji od 2.000 kuna (2,15%) te onih čiji je dug veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od milijun kuna (2,07%).

Promatrano po ostalim segmentima visine duga, smanjenje broja blokiranih građana zabilježeno je jedino kod onih čiji je iznos duga veći od 10.000 kuna, a jednak ili manji od 25.000 kuna (0,3%). Za usporedbu, dug 4.121 građanina (udio u broju blokiranih građana 1,3%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,41 milijardu kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,5%) i veći je od duga preostala 320.303 blokirana građanina (udio u broju blokiranih građana 98,7%), čiji je dug manji od milijun kuna, iznosi ukupno 17,58 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,5%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.1.2016.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.1.2016.

U OŽUJKU NOVIH 2.288 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 11. travnja 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima.Od početka rada Upisnika 2006. godine do 31. ožujka 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 660.759 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (279.808), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (170.603), računala (97.747), strojevi (50.838) i stado/stoka (47.487).Drugu skupinu od sveukupno 14.276 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.360), udjeli i poslovni udjele (5.502), ukupnost stvari (2.399), dionice (11) i patenti (4) upisa

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 29. veljače 2016. upisano je novih 2.288 pokretnina i prava. Najveći broj u mjesecu veljači odnosio se na ostale pokretnine i prava (1.183) i na vozila (661), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacije o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 31.3.2016.

REAGIRANJE NA MEDIJSKE OBJAVE NA TEMU "PREKO FINE IZVEDENA JEDNA OD NAJVEĆIH PREVARA U POVIJESTI HRVATSKE – LAŽNIM OVRHAMA DVIJE TVRTKE OPLJAČKANE ZA 50 MIL. KUNA"

Zagreb, 7. travnja 2016. - U cijelosti objavljujemo reagiranje na medijske objave "Preko Fine izvedena jedna od najvećih prevara u povijesti Hrvatske – lažnim ovrhama dvije tvrtke opljačkane za 50 mil. kuna".

Prije svega, ističemo da nisu točni navodi da je ovrha provedena na teret društava Acciona energija i WPD Enersys, kako se u člancima navodi, ali je točno da je u razdoblju od 1. do 4. travnja 2016. godine došlo do pokušaja kaznenog djela podnošenjem krivotvorene isprave u Finu na provedbu ovrhe na teret drugih osoba. Detaljnije podatke Vam ne možemo iznositi, radi postupaka koji se radi toga vode pred nadležnim tijelima.

Htjeli bismo istaknuti da je mogućnost zlouporabe sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima putem Fine iznimno mala, o čemu govori broj da je na 7 milijuna provedenih ovrha, pokušaja počinjenja kaznenih djela ovakve vrste bilo manje od 10, od kojih je u odnosu na većinu slučajeva spriječen nastanak štetne posljedice i zaustavljen odljev sredstava pravovremenim reakcijama prvenstveno Fine, banaka, samih stranaka, MUP-a, Državnog odvjetništva i suda. Ovim putem ne želimo umanjiti značaj štetnih posljedica počinjenih ili pokušanih kaznenih djela zlouporabom sustava provedbe ovrhe, već želimo obavijestiti javnost kako se ne radi o svakodnevnoj pojavi, već o uistinu rijetkim i iznimnim slučajevima, a kako se napisima po medijima ne bi izazvao nepotreban strah i bojazan građana od zlouporabe sustava na njihovu štetu.

Također, ovim putem skrećemo pozornost i na to da je Fina još 2011. godine prvi puta upozorila nadležna ministarstva o navedenim mogućnostima zlouporabe sustava provedbe ovrhe te predlagala izmjene zakonodavstva u dijelu u kojem bi se rizik od zlouporabe mogao smanjiti na još manju mjeru, odnosno učiniti gotovo nemogućim. Fina je svoja upozorenja i prijedloge višekratno iznosila i kod svake izmjene Ovršnog zakona, ali prijedlozi Fine nisu do sada bili prihvaćeni. Fina i dalje svakodnevno poduzima radnje kako bi se sigurnost sustava, a time i svih građana RH, podigla na još veću razinu.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.1.2016.

Zagreb, 4. travnja 2016. - Prema stanju na dan 31. siječnja 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje, u svim je županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Šibensko-kninskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 39,1% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (8,9 milijardi kn), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 945 tisuća kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske županije sa 791 tisuću, Međimurske sa 752 tisuće te Splitsko-dalmatinske županije sa 750 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 602 tisuće kuna, što je za 2,4% manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 616 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 8.795, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 6.042 i građevinarstvo sa 5.124 blokirana poslovna subjekta. Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 5,7 milijardi kuna ili 24,8% duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 4,8 milijardi kuna duga ili 21,1%.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.1.2016. 

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.1.2016.

DEMANTIJ ČLANKA "NISAM BLOKIRAN, TO JE GAF SLUŽBENIKA FINE"

Zagreb, 4. travnja 2016. - U cijelosti objavljujemo demantij članka pod naslovom "Nisam blokiran, to je gaf službenika Fine", objavljenog 1. travnja 2016. godine, u Slobodnoj Dalmaciji.

Sukladno čl. 444. st. 3. Stečajnog zakona, Financijska agencija je bila dužna na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objaviti popis pravnih osoba koje su na dan stupanja na snagu Stečajnog zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imale evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, s naznakom neprekinutog razdoblja i ukupnog duga.

Budući da je pravna osoba Jambo d.o.o. na dan stupanja na snagu Stečajnog zakona (1.9.2015. godine) u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imala evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 959 dana i 1 zaposlenog, ista se nalazi na navedenom popisu.

Prema odredbi čl. 444. st. 2. Stečajnog zakona, Financijska agencija dužna je za pravne osobe koje su na dan stupanja na snagu Stečajnog zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imale evidentirane, neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije osam mjeseci, ali ne ranije od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Stečajnog zakona (u razdoblju od 1.3.2016. do 29.4.2016. godine).

REAGIRANJE NA MEDIJSKE NAPISE NA TEMU BRISANJA TVRTKE BEGIĆ D.O.O. IZ UPISA SUDSKOG REGISTRA

Zagreb, 29. ožujka 2016. - U cijelosti objavljujemo reagiranje na medijske napise na temu brisanja tvrtke BEGIĆ d.o.o. iz upisa sudskog registra.

Društvo BEGIĆ d.o.o., OIB: 69005337846, osnovano je 27.06.2011. godine te tri godine za redom, za 2011., 2012. i 2013. godinu, nisu ispunili zakonom propisanu obvezu i Financijskoj agenciji, odnosno u Registar godišnjih financijskih izvještaja, podnijeli godišnji financijski izvještaj i drugu propisanu dokumentaciju u svrhu javne objave. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika Financijskoj agenciji, odnosno u Registar godišnjih financijskih izvještaja u svrhu javne objave, propisana je Zakonom o računovodstvu (NN br. 109/07, 54/13, 121/14) koji je na snazi od 1.01.2009. godine. Zakonom o sudskome registru (NN, 1/95 do 110/15), čl. 70. propisana je mogućnost brisanja iz upisa sudskoga registra onih subjekata koji tri godine za redom nisu ispunili svoju zakonski propisanu obvezu. U svrhu postupanja prema čl. 70., st. 1. t. 3. Zakona o sudskome registru, Fina svake godine obavještava Ministarstvo pravosuđa - Sudski registar i Ministarstvo financija - Poreznu upravu o poduzetnicima koji tri godine za redom nisu ispunili zakonski propisanu obvezu i u Finu predali GFI i ostalu propisanu dokumentaciju za javnu objavu. Sudski registar nadležnoga Trgovačkog suda ovlašten je ove subjekte brisati iz Sudskoga registra, a osim toga oni podliježu i prekršajnim odredbama prema čl. 32. Zakona o računovodstvu čije provođenje je u nadležnosti Porezne uprave (novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna).

FINI URUČENA NAGRADA ZA NAJBOLJU HR PRAKSU

Zagreb, 24. ožujka 2016. - Na konferenciji "HRDays", održanoj 17. i 18. ožujka 2016. godine u Rovinju, u organizaciji portala MojPosao, Financijskoj agenciji uručena je 3. nagrada za „Najbolju HR praksu“.

Nagrade za Najbolje HR prakse priznanje su predanom i planskom radu tvrtki i organizacija, timova i pojedinaca, koji su izvrsni u upravljanju ljudskim potencijalima.

Nagrade se dodjeljuju na temelju prijave projekata iz područja HR-a, koje vrednuje komisija sastavljena od 6 stručnjaka bogatog iskustva u ovom području. Za nagrade je ove godine konkuriralo rekordnih 26 projekata, nominiranih od 19 renomiranih domaćih i internacionalnih kompanija.

Unatoč iznimno velikoj konkurenciji, Finin projekt „Fina DOP – uvažavanjem različitosti zajedno rastemo“, prepoznat je od strane stručne komisije kao vrijedan projekt, koji zaslužuje priznanje i nagradu za izvrsnost u području upravljanja ljudskim potencijalima. Okosnica projekta je zapošljavanje i uvođenje u posao osoba s invaliditetom, kao i podizanje svijesti o važnosti tolerancije i uvažavanja različitosti.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA SIJEČANJ 2016. GODINE

Zagreb, 24. ožujka 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja 2016. godine, bilo je blokirano 37.875 poslovnih subjekata, što je za 3.784 (9,1%) poslovnih subjekata manje, u odnosu na prosinac 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 22,79 milijardi kuna, što je za 9,3% manje nego u prosincu 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 9.618 poslovnih subjekata (20,3%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 6,48 milijardi kuna (22,1%). S osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u siječnju 2016. godine, smanjen je za 375,99 milijuna kuna, a broj dužnika za 56.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja u blokadi su bila 324.424 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 36,99 milijardi kuna, što je za 1,3% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. siječnja 2016. godine zaprimljeno je 6.144.794 osnove, od čega se 29,30% odnosi na poslovne subjekte, a 70,70% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 102,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 29,5 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - siječanj 2016.

IZDVOJENI ŠALTER FINANCIJSKE AGENCIJE OD DANAS U ROGOZNICI
Rogoznica, 21. ožujka 2016. - Danas je u Rogoznici, na adresi Ulica Hrvatske mornarice 2, otvoren Finin izdvojeni šalter Poslovnice Šibenik.

Otvorenje još jedne poslovne jedinice, na novom, pristupačnom mjestu, omogućit će korisnicima Fininih usluga brže, jednostavnije i povoljnije obavljanje transakcija. U ugodnom, novouređenom poslovnom prostoru, građanima i poduzetnicima su na raspolaganju gotovo sve Finine usluge, poput gotovinskih i bezgotovinskih usluga, mjenjačkih poslova te plaćanja računa kućanstva, uz poznato povoljne naknade.

Radno vrijeme izdvojenog šaltera u Rogoznici je radnim danom od 08:00 do 13:00 sati.

PRIZNANJE FINI NA NATJECANJU U RJEŠAVANJU POSLOVNIH SLUČAJEVA POSLOVNE ŠKOLE IEDC BLED

Zagreb, 18. ožujka 2016. - Financijska agencija ove je godine sudjelovala na dvodnevnom natjecanju u rješavanju poslovnih slučajeva, tzv. Case Study Competition (CSC), u organizaciji hrvatskog  Alumni kluba IEDC - Poslovne škole Bled i poslovne škole IEDC Bled.

Natjecanje se održalo u Zagrebu 14. i 15. ožujka 2016. godine, a tim Financijske agencije, kojeg su predstavljali Koraljka Đukić, Hrvoje Gluhak, Ivan Meašić, Silvia Kolarić, Ivana Kalčiček i Jelmi Bumber, natjecao se u konkurenciji još 6 velikih hrvatskih tvrtki (INA, Hrvatski Telekom, HEP, Hewlett Packard Enterprise, Končar i Cemex), u sljedećem izazovu: u 24 sata riješiti zahtjevan slučaj iz realne poslovne situacije.

Multifunkcionalni tim Financijske agencije, u kojemu su bili predstavnici svih Fininih sektora, natjecao se na navedenom natjecanju prvi puta nakon 2009. godine, te odlično prezentirao Financijsku agenciju, što je nagrađeno velikim priznanjem.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 31.12.2015.

Zagreb, 14. ožujka 2016. – Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana prema stanju na dan 31. prosinca 2015. godine, pokazala je da je, uobičajeno, najviše dužnika, kao i najveći iznos duga, u županiji Grad Zagreb. Po iznosu duga blokiranih građana na prvom je mjestu Zagreb, a slijede Split, Osijek, Čakovec, Rijeka, Velika Gorica, Zadar, Varaždin i Samobor. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 12,1% i Dugo Selo sa 11,2% blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 346 tisuća kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 337 tisuća kuna, Samobora s dugom od 228 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 211 tisuća kuna.

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 31.12.2015.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 31.12.2015.

U VELJAČI NOVIH 2.548 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 10. ožujka 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima.Od početka rada Upisnika 2006. godine do 29. veljače 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 658.471 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (278.625), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (169.942), računala (97.745), strojevi (50.626) i stado/stoka (47.337). Drugu skupinu od sveukupno 14.196 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.357), udjeli i poslovni udjele (5.436), ukupnost stvari (2.388), dionice (11) i patenti (4) upisa.

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 31. siječnjem 2016. upisano je novih 2.548 pokretnina i prava. Najveći broj u mjesecu veljači odnosio se na ostale pokretnine i prava (1.446) i na vozila (526), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacije o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 29.2.2016.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 31. 12. 2015.

Zagreb, 8. ožujka 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,5%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,8%), Virovitičko-podravska (13,2%), Bjelovarsko-bilogorska (13%) te Osječko-baranjska županija (12,4%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 31.12.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 31. 12. 2015.

Zagreb, 3. ožujka 2016. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 31. prosinca 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,5%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,3%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 9,5%, osiguravajućim društvima sa 3%, telekomunikacijskim i leasing i factoring tvrtkama sa 2,7% udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. prosinca 2015. godine bilo 81.582. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno su 126.662 građana blokirana zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2014. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 139.301, a iznos njihova duga 520,7 milijuna kuna, a prema stanju od 31. prosinca o. g. dug je također manji i iznosi 477,6 milijuna kuna.

Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od milijun kuna te onih čiji dug iznosi više od milijun kuna. Dug građana čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od milijun kuna (njih je 4.762), 31. prosinca 2015. u odnosu na 31. prosinca 2014. godine, veći je za 721,48 milijuna kuna (27,9%), a dug građana s iznosom više od milijun kuna (njih je 4.047), veći je za 3,45 milijardi kuna (21,9%). Ukupan dug građana s iznosom više od milijun kuna, iznosio je 19,21 milijardu kuna, od čega se na dug prema državi i jedinicama lokalne (regionalne) samouprave odnosilo 1,1 milijardu kuna.

Za usporedbu, dug 4.047 građana (udio u broju blokiranih građana 1,3%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,21 milijardu kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,6%) i veći je od duga preostala 317.533 blokirana građanina (udio u broju blokiranih građana 98,7%), čiji je dug manji od milijun kuna, iznosi ukupno 17,30 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,4%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 31.12.2015.

Tablica: Pregled duga građana po vjerovnicima - stanje 31.12.2015.

KRETANJE BROJA BLOKIRANIH OPG-a U RAZDOBLJU OD 30.6.2011. DO 31.12.2015.

Zagreb, 26. veljače 2016. - Prema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2015. godine u blokadi je bilo 956 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost s tim da je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Rezultat je to trenda pada broja blokiranih OPG-a u 2015. godini koji je sada na razini broja blokiranih od 31. prosinca 2012. godine, kada je bilo 965 blokiranih OPG-a.

Za usporedbu, najviše blokiranih OPG-a bilo je 31. prosinca 2013. godine (1.433). Dug iz osnova za 956 OPG-a 31. prosinca 2015. godine iznosio je 377,4 milijuna kuna, što je više za 69,6% u odnosu na stanje od 30. lipnja 2011. godine.

Cijeli tekst: Pregled blokiranih OPG-a u razdoblju od 30.6.2011. do 31.12.2015.

KRATKA ANALIZA PRAVNIH OSOBA BLOKIRANIH 120 I VIŠE DANA - PO ŽUPANIJAMA - 31.12.2015.

Zagreb, 19. veljače 2016. - Prema stanju na dan 31. prosinca 2015. godine, od ukupno 21.043 blokirane pravne osobe, njih 17.093 ili 81,2% odnosi se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana. Njihove neizvršene osnove iznosile su 16,34 milijarde ili 90,1% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 7.912 ili 50,6% radnika. Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana, prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 2,78 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,17 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 13,39 milijardi kuna.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 77,9% insolventnih pravnih osoba sa 74,5% iznosa neizvršenih osnova nije krajem prosinca 2015. godine imalo niti jednog zaposlenog. Na pravne osobe s područja županije Grad Zagreb, odnosilo se 7,82 milijarde kuna ili 47,9% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2,56 milijardi kuna duga, Primorsko-goranske s 0,97 milijardi kuna, Zagrebačke s 0,87 milijardi kuna te Istarske županije s 0,75 milijardi kuna neizvršenih osnova.

Cijeli tekst: Kratka analiza pravnih osoba blokiranih 120 i više dana po županijama - 31.12.2015.

Tablica: Pregled broja blokiranih pravnih osoba 120 i više dana po županijama - 31. 12. 2015.

DEMANTIJ ČLANKA "FINA LIHVARI ČAK I SAMOHRANE MAJKE KOJE PRIMAJU ALIMENTACIJU ZA DJECU!"

Zagreb, 15. veljače 2016. - U cijelosti objavljujemo demantij članka pod naslovom "FINA lihvari čak i samohrane majke koje primaju alimentaciju za djecu!", objavljenog 12. veljače 2016. godine, na web portalu Dnevno.hr.

Prije svega, odbacujemo tvrdnje da je Financijska agencija, kako autor navodi, "privatna korporacija". Financijska agencija (Fina) je pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska (članak 1. Zakona o Financijskoj agenciji), što znači da je Fina u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske. Financijska agencija upisana je u Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod matičnim brojem 080422905, te su svi podaci o upisu i statusu Financijske agencije javno dostupni i na stranicama sudskog registra.

Vezano za navod iz pisma potpisanog s "Katarina R.", skrećemo pozornost da se sukladno odredbama Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, naknada za provedbu ovrhe naplaćuje isključivo od ovršenika – u konkretnom slučaju to bi bio otac djece s čijih računa se prisilno naplaćuje zakonsko uzdržavanje. Dakle, djeca – ovrhovoditelji primit će cijeli iznos koji im pripada prema ovršnoj ispravi, a Fina svoju naknadu neće naplatiti od djeteta - ovrhovoditelja, već isključivo od oca kao ovršenika iz njegovih sredstava. Stoga u potpunosti opovrgavamo iznesene tvrdnje kao neistinite, jer Fina zasigurno nije ovrhovoditelju umanjila iznos koji mu pripada na ime nikakve naknade, jer se naknada naplaćuje isključivo od ovršenika.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 31.12.2015.

Zagreb, 15. veljače 2016. - Prema stanju na dan 31. prosinca 2015. godine, u odnosu na stanje godinu dana ranije, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 6.211 (13%), a iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje manji je za 4,45 milijardi kuna (15%). Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,4% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (9,7 milijardi kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,8% (3,7 milijardi kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6,2% (1,6 milijardi kn), Istarske s udjelom od 5,5% (1,4 milijarde kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,2% (1,3 milijarde kn).

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 603,53 tisuće kuna, što je za 2,4% manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 618,15 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najveći iznosi blokade odnose se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,5 milijardi kuna, poslovne subjekte iz građevinarstva, 5,2 milijarde kuna s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, poslovne subjekte iz područja prerađivačke industrije, 2,8 milijardi kuna te one iz područja pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 2,1 milijardu kuna neizvršenih osnova. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 10.094, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6.634 i građevinarstvo sa 5.651 blokiranim poslovnim subjektom.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 31.12.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 31.12.2015.

REAGIRANJE NA MEDIJSKE NAPISE NA TEMU POKRETANJA STEČAJNOG POSTUPKA JADRAN FILM PRODUKCIJE D.O.O.

Zagreb, 12. veljače 2016. - U cijelosti objavljujemo reagiranje na medijske napise na temu pokretanja stečajnog postupka Jadran film produkcije d.o.o., koji su u medijima objavljeni 11. i 12. veljače 2016.

Dana 1.9.2015. godine, na snagu je stupio Stečajni zakon (NN 71/15, dalje u tekstu: Zakon) te je odredbom članka 444. stavak 3. Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: Fina) propisana obveza objave, na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče sudova, popisa pravnih osoba koje na dan stupanja na snagu Zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, bez pristanka pravne osobe, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Budući da je društvo Jadran film produkcija d.o.o. na dan stupanja na snagu Zakona, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, imalo evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 266 dana, isto se nalazi na popisu pravnih osoba koje je Fina objavila na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče sudova.

Nadalje, za pravne osobe koje na dan stupanja na snagu Zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 do 360 dana i koje nemaju zaposlenih, Fini je, odredbom članka 444. stavak 1. odlomak 3. Zakona, propisana obveza podnošenja zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka, najkasnije u roku od šest mjeseci, ali ne ranije od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona (u razdoblju od 01.01.2016.-01.03.2016. godine).

Slijedom prethodno navedenog, netočni su navodi društva Jadran film produkcije d.o.o. navedeni u dopisu, upućenom Hini: "Fina protivno stečajnom zakonu, nije uz svoj zahtjev dostavila Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, niti potvrdu iz koje bi bile vidljive neizvršene osnove za plaćanje, budući ih nema, već je samo paušalno navela podatak o blokadi računa čine je dovela sud u zabludu", a koji su navedeni i u članku, budući da je društvo Jadran film produkcija d.o.o. na dan stupanja na snagu Zakona, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imalo evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 266 dana.

U SIJEČNJU NOVIH 4.199 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 11. veljače 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima. Od početka rada Upisnika 2006. godine do 31. siječnja 2016. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 655.923 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (277.179), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (169.416), računala (97.580), strojevi (50.479) i stado/stoka (47.140). Drugu skupinu od sveukupno 14.129 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.352), udjeli i poslovni udjele (5.382), ukupnost stvari (2.380), dionice (11) i patenti (4) upisa.

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 31. prosincem 2015. upisano je novih 4.199 pokretnina i prava. Najveći broj u mjesecu siječnju odnosio se na ostale pokretnine i prava (2.695), zatim na strojeve (552), na vozila (340) i na poljoprivredni urod (269), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.

Cijeli tekst: Informacija o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 31.1.2016.

INFORMACIJA O NEIZVRŠENIM OSNOVAMA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA ZA PROSINAC 2015. GODINE

Zagreb, 5. veljače 2016. - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2015. godine, bilo je blokirano 41.659 poslovnih subjekata, što je za 4,8% manje u odnosu na studeni 2015. godine. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 25,14 milijardi kuna, što je za 1,2% manje nego u studenom 2015. godine. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 6.211 poslovnih subjekata (13%) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,45 milijardi kuna (15%). S osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u prosincu 2015. godine smanjen je za 296,29 milijuna kuna, a broj dužnika za 70.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca u blokadi je bilo 321.580 građana, što je za 2.770 građana (0,9%) manje nego u studenom i manje za 918 građana (0,3%) u odnosu na prosinac 2014. godine. Dug građana iz osnova iznosio je 36,52 milijarde kuna ili 0,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2015. godine zaprimljeno je 6.058.460 osnova, od čega se 29,75% odnosi na poslovne subjekte, a 70,25% na građane. U istom periodu ukupno je izvršeno 99,7 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 28,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane.

Informacija - prosinac 2015.

PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA - 30.11.2015.
Zagreb, 28. siječnja 2016. - Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje građana, stanje na dan 30. studenoga 2015. godine, pokazala je da je najmanji udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u Dubrovačko-neretvanskoj (8,46%), Ličko-senjskoj (8,65%), Krapinsko-zagorskoj (9,90%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (9,94%). Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,53%). Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca čiji prosječan dug iznosi 342 tisuće kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 340 tisuća kuna, Samobora s dugom od 222 tisuće kuna i Svete Nedjelje s dugom od 214 tisuća kuna, dok su blokirani građani u preostalom 21-om gradu s rang liste, u prosjeku dužni od 66 tisuća kuna (blokirani građani Siska) do 183 tisuće kuna (blokirani građani Metkovića).

Cijeli tekst: Pregled stanja blokade građana - po gradovima i županijama 30.11.2015.

Tablica: Broj blokiranih građana po središtima županije - 30.11.2015.

FINANCIJSKOJ AGENCIJI URUČEN CERTIFIKAT SUSTAVA UPRAVLJANJA INFORMACIJSKOM SIGURNOŠĆU

Zagreb, 27. siječnja 2016. - Financijska agencija je dobila Certifikat po međunarodnoj normi ISO/IEC 27001:2013, za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS). Certifikat je predsjednici Uprave Financijske agencije, Anđelki Buneti, danas u sjedištu Financijske agencije, svečano uručio voditelj Odjela certifikacije u certifikacijskoj kući Bureau Veritas Croatia d.o.o., Miljenko Gospodarić. Gospodin Gospodarić je, čestitavši predsjednici Uprave Anđelki Buneti i Financijskoj agenciji na Certifikatu, naglasio važnost uspostave sustava upravljanja informacijskom sigurnošću po ovoj normi.

Financijska agencija je provedbom projekta „Uspostava sustava upravljanja informacijskom sigurnošću za FINA PKI, COP i NKS“, implementirala cjelovit sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS), prema međunarodnoj normi ISO/IEC 27001:2013. Projekt projektiranja i implementacije sustava proveden je za opseg pružanja usluga izdavanja digitalnih certifikata i vremenskih žigova (FINA PKI), sustava COP i sustava NKS.

Potvrda uspješne implementacije sustava je certifikacija sustava u navedenom opsegu, za što je od međunarodno akreditirane (UKAS) certifikacijske kuće Bureau Veritas, dobiven Certifikat kojim se utvrđuje sukladnost sustava upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS) sa zahtjevima norme ISO/IEC 27001:2013, od 30. prosinca 2015. godine.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO ŽUPANIJAMA - STANJE 30. 11. 2015.

Zagreb, 25. siječnja 2016. - Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. studenoga 2015. godine, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,7%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (udio 14,5%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,9%), Virovitičko-podravska (13,3%), Bjelovarsko-bilogorska (13,1%), Osječko-baranjska (12,8%) te Zagrebačka županija (12%).

Tablica: Pregled blokiranih građana po županijama - stanje 30.11.2015.

PREGLED BLOKIRANIH GRAĐANA PO VJEROVNICIMA I ROČNOSTI - 30. 11. 2015.

Zagreb, 22. siječnja 2016. – Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. studenoga 2015. godine, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,6%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,4%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 9,5%, osiguravajućim društvima sa 3%, leasing i factoring te telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,7% udjela i dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.
 
Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. studenoga 2015. godine bilo 83.037. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 130.126 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Za usporedbu, na koncu 2014. godine broj blokiranih građana čiji je dug iznosio do 10.000 kuna, bio je 139.301, a iznos njihova duga 520,7 milijuna kuna, a prema stanju od 30. studenoga 2015. g., dug je također manji i iznosi 485,6 milijuna kuna.
 
Za usporedbu, dug 4.012 građana (udio u broju blokiranih građana 1,2%), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,15 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,7%) i veći je od duga preostalih 320.338 blokiranih građanina (udio u broju blokiranih građana 98,8%), čiji je dug manji od milijun kuna, a koji iznosi ukupno 17,17 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,3%).

Cijeli tekst: Pregled blokiranih građana po vjerovnicima i ročnosti - stanje 30.11.2015.

PREGLED NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE POSLOVNIH SUBJEKATA PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA I DJELATNOSTIMA - STANJE NA DAN 30.11.2015.

Zagreb, 18. siječnja 2016. - Prema stanju na dan 30. studenoga 2015. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 878,71 tisuću kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske županije sa 771,58 tisuća, Međimurske sa 684,81 tisuću, Ličko-senjske sa 657,11 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 642,78 tisuća te Dubrovačko-neretvanske sa 641,10 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji (254,45 tisuća kuna). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 581,38 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 10.526, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) sa 6.804 i građevinarstvo sa 5.975 blokiranih poslovnih subjekata. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u djelatnosti poslovanja nekretninama (2,2 milijuna kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 6,5 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva sa 5,4 milijarde kuna duga.

Cijeli tekst: Pregled neizvršenih osnova blokiranih poslovnih subjekata - po županijama i djelatnostima 30.11.2015.

Tablica: Neizvršene osnove po županijama i djelatnostima - 30.11.2015.

FINANCIJSKA AGENCIJA I GRAD OSIJEK SKLOPILI UGOVOR O PRUŽANJU USLUGA PLATNOG PROMETA

Osijek, 18. siječnja 2016. - Financijska agencija je 10. prosinca 2015. godine sklopila Ugovor o pružanju usluga platnog prometa s Gradom Osijekom. Ovim Ugovorom građanima Osijeka je omogućeno besplatno plaćanje računa na uplatnicama s 2D barkodom, koje izdaju Grad Osijek i trgovačka društva Unikom d.o.o., Vodovod-Osijek d.o.o. i Ukop d.o.o., i to u svim Fininim poslovnicama, na području RH.

Uslugu su danas u Maloj vijećnici Grada Osijeka predstavili Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika i David Krmpotić, pročelnik Upravnog odjela za financije i nabavu te od strane Financijske agencije Tomislav Čižmarević, direktor Sektora poslovne mreže i Boris Lauc, direktor Regionalnog centra Osijek.

Potpisom ovog Ugovora, Grad Osijek nastavlja s dobrom praksom omogućavanja plaćanja računa bez naknade. Ovim se projektom građanima Osijeka želi osigurati znatno dostupnije, brže i jednostavnije podmirivanje obveza, na što više uplatnih mjesta, kao i olakšati životne uvjete Osječana, prvenstveno najugroženijih kategorija stanovništva: umirovljenika, socijalno ugroženih obitelji i blokiranih građana.

BROJ NOVOOSNOVANIH DRUŠTAVA I OBRTA PUTEM SERVISA HITRO.HR DO 31.12.2015.

Zagreb, 13. siječnja 2016. - U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine, ukupno je putem servisa HITRO.HR otvoreno 5.778 poslovnih subjekata. Od toga je 181 obrt, 1.958 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 3.639 jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
 
Putem servisa HITRO.HR u 2015. godini ukupno je otvoreno 5.778 poslovnih subjekata, što je, u odnosu na 2014. godinu, manje za 290 poslovnih subjekata, odnosno za 4,78 %.

Od 23.640 poduzetnika koji nisu predali godišnje financijske izvještaje za 2014. godinu za obje svrhe (statističke i druge potrebe i u svrhu javne objave), 3.406 je novoosnovanih društava, od čega je manji broj njih osnovan preko servisa HITRO.HR. Od 2.857 poduzetnika koji su predali godišnji financijski izvještaj za 2014. godinu za statističke i druge potrebe, ali nisu za javnu objavu, 368 je novoosnovanih društava.

Cijeli tekst: Informacija o broju novoosnovanih društava i obrta putem servisa HITRO.HR 

U PROSINCU 2015. NOVIH 2.971 POKRETNINA I PRAVA UPISANIH U UPISNIK

Zagreb, 11. siječnja 2016. - U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (skraćeno: Upisnik), upisan je veliki broj prava i mjera na pokretnim stvarima i pravima. Od početka rada Upisnika 2006. godine do 31. prosinca  2015. godine, broj provedenih upisa koje je provela Financijska agencija dosegnuo je 651.724 upisanih pokretnina i prava. Najveći broj odnosi se na ostale pokretnine i prava (274.484), a iza toga prema broju upisa slijede vozila (169.076), računala (97.578), strojevi (49.927) i stado/stoka (46.988). Drugu skupinu od sveukupno 13.671 upisanih predmeta osiguranja čine: poljoprivredni urod (6.083), udjeli i poslovni udjele (5.197), ukupnost stvari (2.376), dionice (11) i patenti (4) upisa.

Od prethodno objavljene informacije za razdoblje zaključno s 30. studenim upisano je novih 2.971 pokretnina i prava. Najveći broj u mjesecu prosincu odnosio se na ostale pokretnine i prava (1.611), zatim na vozila (545), na strojeve (426) i na stoku (299), dok je broj upisanih patenata (4) i dionica (11) ostao nepromijenjen.


Cijeli tekst: Informacija o broju upisanih pokretnina i prava u Upisniku do 31.12.2015.

Pretraživanje
 
komentari i pitanja
 

Kontakt:

Ured Uprave
Ulica grada Vukovara 70
10000 Zagreb

e-mail:
pr@fina.hr

 
 
info@fina.hr / info telefon 0800 0080 / Ove su stranice informativnog karaktera / Powered by iSite