Ilak za Potrošački kod: Kad ovrha iznenadi građane, najčešće se radi o zadužnici

U emisiji Potrošački kod, u subotu 12. travnja 2025. godine, gostovali su članica Uprave Fine Vinka Ilak te predsjednik Udruge Blokirani Sarajko Baksa, na temu broja ovršenih građana, smanjenju broja blokiranih te mogućnostima koje im stoje na raspolaganju.

- Prosječan građanin pojedinačno ne duguje velik iznos. Od 200.000 blokiranih, njih oko 1500 duguje polovicu ukupnog duga, dok ostalu polovicu duguje preostalih 197.500. Građani najčešće duguju pravnim osobama iz područja telekomunikacija, ali kad gledamo iznos duga, on je ujedno i najmanji i čini oko 2% ukupnog duga. Građani su najviše dužni financijskom sektoru - objasnila je Vinka Ilak strukturu duga.

Ilak je istaknula kako je važno raditi na edukaciji i prevenciji jer građani često ne poznaju svoja prava. Objasnila je i razliku između ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i na temelju zadužnice, što je najčešći slučaj kada građani nisu znali da imaju ovrhu. 

- Kada je riječ o ovrhama na temelju vjerodostojne isprave, one ne bi trebale iznenaditi dužnike jer se radi o procesu u kojemu ih se obavještava u nekoliko navrata. Najprije dolazi obavijest od javnog bilježnika da je netko podnio prijedlog za ovrhu, uz poziv da se kontaktira vjerovnika i pokuša ostvariti dogovor. Ako prođe rok u kojemu građanin nije odgovorio ni platio, bilježnik donosi rješenje o ovrsi koje mu se ponovno dostavlja, a na kraju rješenja stoji pouka o pravnom lijeku s rokom i mjestom za ulaganje prigovora. Preporučujem da se u toj fazi iskoriste prava jer se tada može podnijeti prigovor, npr. ako smatrate da je riječ o računu u zastari, već plaćenom računu ili pogrešci vjerovnika. U prigovoru je važno jasno obrazložiti razloge zbog kojih smatrate da rješenje o ovrsi ne treba donijeti i zašto niste dužni. Ako pak znate da ste dužni i da ćete morati platiti, tada je najskuplje ići u parnicu. Ako podnesete prigovor, a izvjesno je da ćete izgubiti u postupku jer ste dužni, tada se radi o novom nagomilavanju troškova jer sudski postupak traje neko vrijeme, a postoje i određeni troškovi za sudske radnje. Ono što bih svakako preporučila je da se ovršenici obrate vjerovniku i pokušaju postići dogovor. Dobra je stvar što su, kroz nekoliko zadnjih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i novu regulativu, banke postale obvezne kontaktirati dužnike i ponuditi im neku od mjera olakšanja otplate kada primijete da je građanin došao u poteškoće. Kada građani tvrde da ih je ovrha iznenadila, najčešće se radi o zadužnicama koje su služile za osiguranje kredita. Danas banka ne može odmah poslati zadužnicu na Finu radi naplate nego je dužna ranije kontaktirati dužnike i ponuditi neku od mjera za olakšanje plaćanja dugovanja - raščlanila je Ilak. 

Pogledajte cijelu emisiju: 

Na pitanje kada treba otvoriti zaštićeni račun, Ilak savjetuje: 
- Otvaranje zaštićenog računa je preporučljivo u situacijama kada znate ste dužni i da je protiv vas pokrenuta ovrha, a u tom trenutku nemate dovoljno sredstava za podmirenje duga. Također, to se odnosi i na situacije kada ste se pokušali dogovoriti s vjerovnikom i niste uspjeli. Zaštićeni račun možete otvoriti u bilo kojoj poslovnici Fine ili još jednostavnije putem e-Dugovanja na e-Građanima. Uz samo par klikova i unos nekoliko podataka možete otvoriti zaštićeni račun. Naravno, on se može otvoriti i kada vam dođe ovrha, ali tada postoji mogućnost da vam je određeni dio sredstava već prenesen vjerovniku.

Većina dužnika nije se namjerno našla u tom položaju - najčešći razlozi su gubitak posla, bolest ili smrt bračnog partnera. Ako dođete u fazu prezaduženosti, bolje je kontaktirati vjerovnika i pokušati se dogovoriti. Ako i ta mogućnost propadne, jedna od opcija je stečaj potrošača. Postupak jednostavnog stečaja potrošača pokreće Fina za sve one s manjim dugovima, koji su u blokadi dulje od 3 godine, a veliki, redovni stečaj pokreće sam vjerovnik pred sudom.

- Stečaj je ponekad jedino rješenje. Tu govorimo o situacijama u kojoj se dužnici ne mogu izvući iz dugova i nemaju što ponuditi vjerovniku jer ne mogu otplaćivati dug. Primjerice, na dugotrajnom ste bolovanju, nemate posao ni druge izvore prihoda i ne vidite mogućnost da bi u doglednoj budućnosti mogli doći do sredstava. U situaciji kada su dugovi veći od ukupne imovine, i u kojoj prodaja pokretnina ili drugih vrijednosti ne bi bila dovoljna za podmirenje duga, tada je redovni stečaj potrošača jedino pravo rješenje u smislu prestanka svih obveza. Radi se o postupku koji potrošač sam pokreće pred sudom, a nakon isteka roka provjere (koji može trajati do tri godine), potrošač se oslobađa svih obveza, neovisno o tome koliko je duga tijekom tog razdoblja uspio otplatiti - pojasnila je Vinka Ilak. 
 

Foto: Screenshot HTV/HRT